Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa imenovala je Johna Ginkela na mjesto otpravnika poslova Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini.
Tim povodom, za naš portal govorio je Sven Alkalaj, ambasador BiH u Washingtonu. On se, naime, susreo s Ginkelom u sjedištu američke administracije prije nego što je ovaj preuzeo dužnost.
“Gospodin Ginkel izrazio je želju da se sastane sa mnom ovdje u Ambasadi, gdje je došao sa svojim saradnicima. U prijatnoj atmosferi razgovarali smo o trenutnoj situaciji u BiH, a ja sam ga detaljno upoznao sa svim aktuelnim pitanjima. Iako je već bio dobro informisan, želio je da lično čuje stavove ambasadora BiH. Razgovor je trajao preko sat i po. Obojica smo se složili da je nužno ići naprijed. Poželio sam mu uspješan boravak u BiH, te izrazio nadu da će se aktivnosti i podrška SAD-a nastaviti, što će dodatno ojačati partnerske odnose između BiH i SAD-a“, rekao je ambasador Alkalaj.
Šta je poručeno Cvijanović
Naglasio je da Ginkel nije nikakav “krizni ambasador”, kako su to prenijeli neki mediji.
“Radi se o otpravniku s posebnim ovlaštenjima u State Departmentu – imat će ovlasti ambasadora”, pojasnio je Alkalaj.
Ambasador Alkalaj naglasio je da sa američkim diplomatom nije imao mimoilaženja u pogledu situacije u Bosni i Hercegovini: “Složili smo se da se remetilački faktori moraju ukloniti što prije, da se mora poštovati vladavina prava i da o tome nema pregovora. Sudske institucije moraju se poštovati.”
Na pitanje da li ovaj stav znači i insistiranje na provođenju odluka Suda BiH i centralnih institucija vlasti, posebno u vezi s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, Alkalaj je odgovorio potvrdno.
“Na tome će se insistirati. To su putokazi od kojih se neće odstupati. Bit će jasno naglašeno poštovanje vladavine prava. To su poruke koje su već prenesene i Željki Cvijanović, članici Predsjedništva BiH. Dobio sam okvirni pregled razgovora (sa Cvijanović), uz molbu da se sadržaj ne iznosi u medije. Međutim, jasno je da su poruke prenesene. Možemo očekivati intenzivnije korake na tom planu”, rekao je Alkalaj.
Dodik se hvata za slamku
Upitan da li to znači potpuno povlačenje Dodika iz političkog života, ambasador je kazao:
„Ono što je presuđeno, mora se provesti. To podrazumijeva i povlačenje iz politike. Ne znam da li to uključuje i odlazak s čela SNSD-a. Vidimo da se Dodik hvata za slamku odlascima u Rusiju i zagovaranjem određenih stavova. Prijeti se i razmatranjem situacije u BiH na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Pretpostavlja se da će Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, doći i time dati dodatnu težinu tom događaju. Tamo će biti predstavljen i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta. Vidjećemo ko će predstavljati BiH – vjerovatno predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić”, kazao je ambasador.
Počinje strateški dijalog sa Washingtonom
Dodao je da se tokom susreta s Ginkelom zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama na podršci i istakao da SAD imaju veliki kredibilitet u BiH, koji ne smiju izgubiti.
“Ako SAD ne djeluju, nastaje vakuum, a znamo ko bi mogao da ga popuni – remetilački faktori. Ginkel se potpuno složio s tim. Predložio sam intenziviranje saradnje, razgovora o evropskim i euroatlantskim integracijama, te podršku oko zakona koji su doveli do zastoja na evropskom putu. Posebno sam tražio pomoć u nalaženju rješenja kako bismo prestali gubiti sredstva EU”, istakao je ambasador.
Jedna od ključnih tačaka dogovora bila je pokretanje strateškog dijaloga između SAD-a i BiH.
“Zemlje regije već rade na određenim strateškim pravcima, dok mi još nismo uspeli da definišemo svoju strategiju. Zamolio sam Ginkela da pokrenemo taj proces. Potpuno se složio da je to ključno pitanje”, dodao je Alkalaj.
Blokada Južne interkonekcije
Spomenuto je i pitanje Južne interkonekcije.
„Ukazao sam na sve važne aspekte kako bi projekat konačno zaživio. Energija i energetski poslovi su među prioritetima ove američke administracije. Osvrnuo sam se na razloge zastoja, naročito na nedostatak zakona na nivou Federacije BiH. Radi se o zajedničkom cilju SAD-a i BiH. Predložio sam da se i po tom pitanju dodatno angažuju“, rekao je Alkalaj.
Važnost pitanja carina
Nadalje, dotaknuli su se, dodaje, i potencijalnog sporazuma o carinama između BiH i SAD-a.
“BiH je jedna od 30 zemalja koje su izrazile želju za pokretanjem tih razgovora. Očekujem da BiH pokrene inicijativu i odredi delegaciju za pregovore. Ti razgovori mogu biti virtuelni, ali i u formi posjete SAD-u”, naveo je ambasador.
Ginkel dolazi s novim smjernicama i dodatnom energijom
Govoreći o dolasku Ginkela i da li to znači jačanje američke prisutnosti u specifičnim političkim okolnostima, Alkalaj ističe:
“Ginkel dolazi s novim smjernicama i dodatnom energijom. To je dodatni impuls iz SAD-a, koji vodi ka imenovanju ambasadora. Važno je napomenuti da SAD još nisu imenovale ambasadore u 60 zemalja – to nije specifično samo za BiH. Administracija djeluje sporije, a potvrde ambasadora u Senatu idu otežano. Ipak, nisam zabrinut – ambasador SAD-a u Sarajevu će stići u određenom trenutku”, zaključio je ambasador Sven Alkalaj.
