U opširnom tekstu britankskog lista Politico značaj dio posvećen je stanju u Bosni i Hercegovini a Armnika Helić, članica Doma lordova pozvala je britansku vladu da djeluje.

Dok se pažnja međunarodne javnosti sve više okreće drugim kriznim žarištima, u Bosni i Hercegovini raste zabrinutost zbog sve dubljeg političkog i sigurnosnog zastoja, koji potencijalno prijeti stabilnosti cijelog regiona.

Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, osuđen je na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog ignorisanja naloga visokog predstavnika, međunarodnog mirovnog autoriteta čija je pozicija ustanovljena kako bi se spriječio povratak rata u regiji. Uprkos tome, Dodik izbjegava hapšenje, a u međuvremenu ga dočekuju Aleksandar Vučić u Beogradu i Vladimir Putin u Moskvi.

Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo su ga prethodnih godina sankcionisale, ali prema riječima članice britanskog Doma lordova, Arminke Helić, to nije ni blizu dovoljno. Helić, koja je izbjegla iz rata u bivšoj Jugoslaviji, pozvala je britansku vladu da pojača odgovor i razmotri slanje trupa u mirovnu misiju EUFOR-a u BiH.

“Uveli smo određene sankcije, ali one nisu razoravajuće”, rekla je Helić, bivša savjetnica za vanjsku politiku britanske vlade.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy nije isključio nove mjere protiv Dodika, naglašavajući da su „sve opcije stalno na stolu“.

Helić upozorava na najgori mogući scenario u kojem bi Dodik, predstavljajući se kao “žrtva lijevog zavjereničkog plana”, mogao pokušati iskoristiti eventualni povratak Donalda Trumpa na vlast kako bi zatražio priznanje nezavisnosti Republike Srpske.

U Beogradu, Helena Ivanov iz londonskog think-tanka Henry Jackson Society ističe da bi gubitak Srbije za EU u sadašnjem geopolitičkom trenutku mogao imati dalekosežne posljedice.

“Da je neko na vrijeme obratio više pažnje na ono što se dešavalo ovdje 80-ih, možda bi ishod bio drugačiji. Zapad je prekasno shvatio ozbiljnost situacije u bivšoj Jugoslaviji, i bojim se da bi se sada moglo ponoviti nešto slično,” rekla je Ivanov.

Iako ne vjeruje da će doći do rata, upozorava da bi se Zapad mogao probuditi tek kada bude prekasno, i to u realnosti u kojoj su ruski i kineski utjecaji već duboko ukorijenjeni.

Helić to slikovito opisuje kao „bolest koja se razvija sporo i nevidljivo“, nazvavši to “infekcijom koja ne prestaje gorjeti”.

Prema njenim riječima, Rusija ne želi stabilan Balkan jer “nestabilnost regije predstavlja stalnu glavobolju za Zapad, što savršeno odgovara interesima Kremlja”.

Utjecaj se širi kroz državne medije poput Russia Today i Sputnika, povezanost s Ruskom pravoslavnom crkvom, te koordinirane kampanje dezinformacija na društvenim mrežama.

“Ovo može preko noći preći iz lošeg u gore. Rusija sustavno podriva državne institucije BiH još od 2006. godine. Sve ono što smo izgradili nakon rata 1995. sada se urušava,” zaključuje Helić.