Papa Franjo preminuo je u Vatikanu u 88. godini života. Nakon njegove sahrane, Katolička crkva će započeti proces izbora novog pape putem tradicionalne konklave, na kojoj će kardinali iz cijelog svijeta odlučiti ko će postati novi poglavar za više od 1,4 milijarde katolika.

Iako se već izdvajaju određena imena kao mogući nasljednici, izbor pape uvijek ostaje nepredvidiv, što dodatno pojačava značaj i težinu ovog trenutka za Crkvu i vjernike.

Ko odlučuje o novom papi?

Od ukupno 252 aktivna kardinala, 137 ih je mlađe od 80 godina, što ih čini podobnima za glasanje na konklavi. Većinu tih kardinala imenovao je upravo papa Franjo, što znači da bi njegov pastoralni i progresivni pravac mogao imati nastavak i kroz sljedećeg papu.

Iako bi broj izbornika trebao biti ograničen na 120, Franjo, kao i neki pape prije njega, tu je brojku prekoračio.

Nova struktura Kardinalskog kolegija

Franjo je duboko promijenio tradicionalni sastav Kardinalskog kolegija, zaobilazeći uobičajene metropolije poput Los Angelesa, Milana i Venecije i dajući prednost “ljudima s periferije” – kardinalima koji su više usmjereni na pastoralni rad i siromašne. Prema analizi časopisa America, buduća konklava će biti manje italijanska, manje evropska i manje institucionalna, ali više azijska i afrička.

Mogući nasljednici – ko su papabili?

Među najspominjanijim kandidatima su:

• Kardinal Pietro Parolin (Italija) – državni tajnik Vatikana, poznat kao vješti diplomata. Posredovao je u američko-kubanskom približavanju i sporazumu s Kinom. Zbog svoje diplomatske umješnosti i iskustva, mnogi ga vide kao “logičnog izbora” u doba globalne nestabilnosti.
• Kardinal Luis Antonio Tagle (Filipini) – harizmatični, medijski vješt i topli kardinal, poznat po emocionalnom izražavanju i progresivnim pogledima. Ako bude izabran, postao bi prvi azijski papa i prvi papa koji tečno govori engleski još od 12. stoljeća.
• Kardinal Peter Turkson (Gana) – već dugo na popisu mogućih kandidata. Iako posjeduje šarm i blagost, njegovi liberalni stavovi o homoseksualnosti, ekologiji i društvenoj pravdi izazvali su podjele među konzervativnijim članovima Crkve.
• Kardinal Péter Erdő (Mađarska) – pravni stručnjak i teolog, često se spominje kao mogući “konsenzusni izbor”. Rođen u komunizmu, danas vodi Crkvu u sve autoritarnijoj Mađarskoj, što ga čini relevantnim u kontekstu savremenih izazova.
• Kardinal Mykola Bychok (Ukrajina) – 45-godišnji episkop iz Melbournea, koji vodi zajednicu ukrajinskih grkokatolika. Njegovo iskustvo s ratom u Ukrajini i bliskost sa stradalnicima privlače pažnju, iako se smatra “kandidatom iz sjene”.

Nasljednik – Franjo II?

Iako ime novog pape još nije poznato, kladionice predviđaju da postoji 50% šanse da će novi papa izabrati ime Franjo II, u čast preminulog prethodnika. Ostala potencijalna imena uključuju Ivan Pavao, Ivan i Leo.

Duh Sveti i “iznenađenja” konklave

Kako navodi časopis U.S. Catholic, proces konklave je uvijek nepredvidiv. Kardinali su zatvoreni danima, moleći za vodstvo Duha Svetoga – “koji je pun iznenađenja”, kako se često kaže u Crkvi. Upravo ta duhovna neizvjesnost čini da svaki izbor pape bude povijesni trenutak, s potencijalom da trajno oblikuje smjer Katoličke crkve.