Francuska i Njemačka uputile su ‘non-paper’ svim članicama Evropske unije, u kojem se poziva na diplomatsku i političku akciju u Bosni i Hercegovini. Donosimo kompletan sadržaj ovog dokumenta.

U non-paperu koji su cirkulirale Francuska i Njemačka, poziva se na izolaciju rukovodstva Republike Srpske kao i na uvođenje sankcija – finansijskih prema entitetu RS, te političkih prema osobama koje izbjegavaju pravosuđe. Ove mjere predlažu se na nivou cijele EU.

Zapaženo je da se u dokumentu na djelovanje poziva i visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dokument je datiran na 12. maj i distribuiran pod nazivom „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH“.

Sadržaj i prijedlozi iz ovog non-papera izazvali su reakcije u Srbiji, gdje je, povodom njegovog slanja, održana sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Na toj sjednici predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upoznao je prisutne sa sadržajem dokumenta.

Donosimo kompletan tekst non-papera Francuske i Njemačke poslanog svim članicama EU:

Ovaj dokument je ažurirani dokument podnesen 3. novembra 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC) dogovorenih 26. marta 2025. koji su utrli put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.

OBRAZLOŽENJE

Trenutna ustavna kriza u BIH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Tokom proteklih sedmica, radnje i pravni procesi unutar RS nakon prvostepene presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025. otvoreni su napadi na ustavni poredak BiH.

Naime:

• Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.
• Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS od 27. februara 2025.
• Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.
• Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025.
• Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.
• Nacrt Ustava RS od 13. marta 2025.
• Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.

Evropska unija i njezine države članice izrazile su, kako u različitim formatima tako i jednostrano, svoju nedvosmislenu osudu ovih djela, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija zemlje i temeljnim slobodama njezinih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obvezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. osvrnula na moguće odgovore EU na radnje i aktere koji potkopavaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU je naglasila potrebu za procjenom svih opcija i ozbiljnih posljedica dostupnih u alatima EU.

Evropska unija je nadalje potvrdila da je i dalje predana Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona i Pariza i ustavnom poretku BiH. Štoviše, Evropska unija ozbiljno shvaća svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regiji Zapadnog Balkana.

CILJ

Lokalna odgovornost u mirnom rješavanju krize ostaje ključna. Lokalne vlasti i njihove akcije moraju upravljati situacijom. Vanjski utjecaj mora biti ograničen.

Cilj Evropske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelji Evropska unija, demokratska društva i vladavina prava, te prema budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava. Moraju se istražiti sve mogućnosti za ostvarenje ovog cilja.

Trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. za napredak u procesu pristupanja EU.

SLJEDEĆI KORACI

Sljedeće akcije trebale bi biti dio alata Evropske unije:

1) Finansijska podrška

Svaki projekt koji direktno ili djelomično koristi RS u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) trebao bi ostati obustavljen. Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dvaju obustavljenih projekata. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Razvijeni su kriteriji za odmrzavanje ovih mjera nakon što vodstvo RS poduzme konstruktivne akcije. Države članice morat će se prethodno konzultirati.

EU bi se trebao obratiti drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama poput Svjetske banke kako bi osigurao da usvoje sličan pristup.

Bilateralna finansijska pomoć projektima koji izravno ili djelomično koriste RS trebala bi se obustaviti.

2) Sankcije

Evropska unija trebala bi razmotriti ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mjere (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, usvajajući restriktivne mjere protiv pojedinaca.

Očekujemo prijedloge visokog predstavnika/potpredsjednice u narednim sedmicama u tom pogledu.

U nedostatku konsenzusa na evropskom nivou, nacionalne mjere, uključujući ciljane pojedinačne mjere, poput nacionalnih zabrana putovanja, trebale bi se ispitati i koordinirati među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih država članica EU trebalo bi biti popraćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala biti prioritetna. Nacionalne mjere su privremene i reverzibilne restriktivne mjere kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju ciljanih subjekata i pojedinaca.

3) Proširenje

EU i njezine države članice trebaju naglasiti da su postupci RS u suprotnosti s evropskim putem Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja ovisit će o provedbi potrebnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. Istovremeno, EU i njezine države članice trebale bi usmjeriti svoju javnu komunikaciju na koristi evropskih integracija.

4) Kontakti s dužnosnicima RS

Informacije EU i njezinih država članica upućene dužnosnicima vlade RS ili SNSD-a trebale bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS Dodika. Ove komunikacije trebale bi uključivati ​​poruke o otvorenosti i spremnosti EU da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s opozicijom RS i civilnog društva. Kontakti na visokom nivou s osuđenim ili optuženim čelnicima RS (M. Dodik, R. Stevandić i N. Višković) trebali bi se obustaviti.