Sarajevo, 3. juli 2025. — Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ozbiljno razmatra intervenciju u Izborni zakon BiH kojom bi se omogućilo uvođenje savremenih tehnologija na svim biračkim mjestima već na općim izborima 2026. godine. Prema informacijama do kojih je došao portal Raport, cilj planiranih izmjena je povećanje transparentnosti i integriteta izbornog procesa kroz obaveznu upotrebu skenera glasačkih listića, biometrijske identifikacije birača te video nadzora.
Uvođenje tehnologija Schmidt je već djelimično regulisao prošle godine kroz obavezni pilot-projekat, ali bi sada obuhvat bio daleko širi — primjena bi se odnosila na sve izborne jedinice i sva biračka mjesta u BiH. Ovim bi se osigurala sistemska kontrola izbornog procesa, uz smanjenje mogućnosti manipulacije.
Međutim, problem ostaje u činjenici da za implementaciju ovih mjera još nisu osigurana finansijska sredstva. Procjene Centralne izborne komisije BiH govore da je za potpunu tehničku implementaciju potrebno oko 112 miliona KM. Iako je CIK još početkom godine uputio zahtjeve prema Parlamentarnoj skupštini i nadležnim institucijama, Vijeće ministara BiH, na čelu s ministrom finansija Srđanom Amidžićem (SNSD), nije obezbijedilo sredstva u budžetu. Uz to, budžet BiH za 2025. još nije ni usvojen, budući da Predsjedništvo BiH nije prihvatilo prijedlog Amidžića i Vijeća ministara, prije svega zbog spornih tačaka poput isplate duga u aferi “Viaduct”.
Podsjećamo, još krajem prošle godine Predstavnički dom PSBiH usvojio je izmjene Izbornog zakona koje predviđaju uvođenje novih tehnologija, na prijedlog poslanika Nenada Grkovića (Za pravdu i red). Ipak, ti amandmani su tek u aprilu ove godine uvršteni na dnevni red Doma naroda, a njihovo razmatranje zakazano je za 17. juli. Upitno je, međutim, hoće li se ta tačka dnevnog reda uopće otvoriti, s obzirom na pasivno ponašanje članova Kolegija Nikole Špirića (SNSD) i Dragana Čovića (HDZBiH).
Zanimljivo je da su upravo SNSD i HDZBiH bili jedine stranke koje su u Predstavničkom domu glasale protiv izmjena koje predviđaju obavezno korištenje skenera i biometrije, ali su tada bile preglasane.
Prema izvorima bliskim OHR-u, u slučaju da ni Dom naroda ne podrži zakonske izmjene, Schmidt bi mogao donijeti odluku kojom bi nove tehnologije postale obavezujuće, ali i kojom bi se odmah osigurala sredstva za njihovu implementaciju. Takva odluka bila bi utemeljena na unapređenju izbornog integriteta, a podršku joj je već izrazio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji je na posljednjem sastanku u Sarajevu dao punu podršku radu CIK-a BiH, uključujući sve pripreme za tehničku reformu izbornog procesa.
I dok se najavljuju moguće intervencije visokog predstavnika, političke blokade unutar domaćih institucija i dalje onemogućavaju CIK-u da na vrijeme pokrene potrebne javne nabavke. Bez hitne reakcije međunarodne zajednice, reforma izbornog sistema mogla bi ostati samo ideja na papiru.