Da li znate gdje je najveći broj kladionica po kantonima i gradovima u Federaciji BiH?

Što se tiče kladionica u Federaciji BiH, najviše uplatnih mjesta ima Tuzlanski kanton – 348. Slijedi Srednjobosanski (SBK) sa 335, Hercegovačko-neretvanski (HNK) 316, Sarajevski kanton (SK) 303, Zeničko-dobojski (ZDK) 274, Unsko-sanski (USK) 198, Hercegbosanski (HBK) 98, Zapadnohercegovački (ZHK) 85, Posavski 41 i Bosansko-podrinjski Goražde (BPK) 18.

Broj uplatnih mjesta kladionica po kantonima i opštinama/gradovima:

Jedna za drugom, općine i gradovi širom Bosne i Hercegovine, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, pridružuju se sve snažnijem trendu uvođenja taksi za igre na sreću, čime lokalne zajednice ulaze u direktan obračun s moćnim kockarskim lobijem.

Prema dostupnim podacima, više od 38 općina i gradova u BiH već je izmijenilo odluke o komunalnim naknadama kojima su dodatno opteretili priređivače igara na sreću ili su u postupku usvajanja inicijativa koje će to uskoro učiniti. Predmet oporezivanja su svaki kockarski aparat i svaki objekat kladionice, a lokalne vlasti ovim potezima ostvaruju dva ključna cilja: značajno punjenje lokalnih budžeta i suzbijanje ovisnosti o kockanju među građanima.

Punjenje budžeta i društvena zaštita

Primjer Travnika jasno pokazuje razmjere problema. Prema izvještaju multidisciplinarnog tima u ovom gradu, čak 45 posto razvoda brakova direktno je povezano s ovisnostima o kocki i alkoholu. Travnik je specifičan i po tome što Općinsko vijeće priprema odluku o zabrani izdavanja općinskih prostora kladionicama, s obzirom na to da ih već ima čak 75.

Ipak, uprkos ozbiljnosti problema, takse za kladionice u Travniku i dalje su među najnižima u BiH i iznose nešto više od 2.000 KM po kladionici godišnje, što je manje čak i od pojedinih nameta za apoteke.

Krajina povukla prve poteze

Za razliku od Travnika, Krajina je odlučila povući znatno odlučnije poteze. Bihać je postao simbol borbe protiv kladioničarske industrije, jer godišnja taksa za jedan objekat dostiže i 20.000 KM.

– Već smo zaprimili prve uplate u iznosu od 60.000 KM, a u budžetu za 2026. godinu planiramo 1,15 miliona KM prihoda isključivo od taksi koje smo uveli kladionicama – izjavio je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Uvođenjem ove odluke ostvaren je i treći, izuzetno važan efekat: 12 kladionica već je zatvoreno i napustilo Bihać.

Isti finansijski efekat očekuju i druge općine koje su slijedile ovaj model, a visina taksi, zavisno od zone, dostiže do 20.000 KM po objektu godišnje.

Prva bila Bosanska Krupa

Iako se danas često navodi da su mnoge općine slijedile primjer Bihaća, činjenice govore da je Bosanska Krupa bila prva lokalna zajednica koja je još 2023. godine započela borbu protiv kladioničarske pošasti izmjenama Odluke o komunalnim taksama.

– Grad Bosanska Krupa bio je prva lokalna zajednica koja je započela ovu borbu, a svoju odluku smo potom dostavili i Bihaću – saopćeno je iz kabineta gradonačelnika Bosanske Krupe.

Kladioničarski lobiji pokušali su osporiti i ovu odluku, uključujući žalbe Komisiji za zaštitu ljudskih prava, građanskih sloboda i ravnopravnosti spolova, ali je žalba jednoglasno odbijena.

Spisak općina se širi

Pored Bosanske Krupe, Travnika i Bihaća, slične odluke već su donijele ili usvojile inicijative i sljedeće općine i gradovi: Sanski Most, Bužim, Velika Kladuša, Laktaši, Donji Vakuf, Zavidovići, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Gradačac, Bijeljina, Visoko, Breza, Hadžići, Zenica i Konjic.

Konjic zavređuje posebnu pažnju, jer su kladionice pokušale zastrašiti lokalnu vlast objavom da im je Grad Konjic uplatio više od 20.000 KM po presudi Kantonalnog suda u Mostaru. Međutim, radilo se o sasvim drugoj vrsti takse, nakon čega je Gradsko vijeće Konjica ipak usvojilo sveobuhvatnu Odluku o komunalnim taksama koja obuhvata i igre na sreću.

Građanski pritisak i politička volja

Borba protiv kladionica dodatno je ojačana građanskim inicijativama i kampanjom „Biraj porodicu, ne kladionicu“, koja je, prema riječima aktivista Selmira Mujagića, ujedinila institucije, političke strukture i građane širom zemlje.

– Ovo je jedna od najšire koordiniranih i najuspješnijih inicijativa u posljednjih 30 godina. Nivo političke volje je podignut na maksimum – kaže Mujagić.

Lukavac kao primjer završene borbe

Jedna od posljednjih pobjeda zabilježena je posljednjeg radnog dana 2025. godine u Lukavcu. Na 12. redovnoj sjednici Gradskog vijeća usvojena je Odluka o komunalnim taksama kojom su uvedene takse, inspekcijski nadzor, kazne i prinudna naplata.

Lukavac ima 28 objekata kladionica, a očekivani godišnji prihod iznosi oko 2 miliona KM, što uključuje takse na objekte i aparate.

A gdje je Tuzla?

U tom kontekstu, posebno se izdvaja pitanje Tuzle. Oslobođenje je ranije objavilo da bi Gradsko vijeće Tuzle u januaru trebalo razmatrati inicijativu za uvođenje sličnih taksi, ali do sada konkretna odluka još nije donesena.

Tuzla, kao jedan od najvećih urbanih centara u Federaciji BiH, s velikim brojem kladionica i izraženim društvenim problemima povezanim s kockanjem, ostaje pod posebnom pažnjom javnosti. Hoće li slijediti primjer Lukavca, Živinica, Kalesije i Srebrenika ili će i dalje odgađati odlučniji odgovor – ostaje da se vidi.

Što se tiče Tuzle koja je svakako pretprana kladionicama koje se nalaze svuda , na upit u gradu Tuzla dobili smo sljedeću informaciju:

– Obavještavamo vas da je Gradsko vijeće Tuzla na 11. redovnoj sjednici, održanoj 30. septembra 2025. godine, usvojilo Nacrt odluke o komunalnim taksama Grada Tuzla, kao i Prijedlog odluke o načinu provođenja javne rasprave o Nacrtu odluke o komunalnim taksama Grada Tuzla. Kod izrade Nacrta predmetne odluke, pored važećih propisa iz ove oblasti, u obzir je uzeta i uporedna praksa iz drugih jedinica lokalne samouprave, pa i Grada Bihaća, kao i drugih općina, kako iz Unsko-sanskog, tako i drugih kantona u Federaciji BiH, kazao nam je sekretar organa državne službe u Gradskoj upravi Tuzle Almir Šuta.

Prema njegovim riječima, a nakon provedene javne rasprave o Nacrtu Odluke o komunalnim taksama Grada Tuzla, Prijedlog odluke o komunalnim taksama, sa izvještajem sa javne rasprave, planiran je da se nađe na dnevnom redu januarske sjednice Gradskog vijeća Tuzla.

Pametna ulaganja umjesto kocke

Ako se ovaj trend nastavi i do proljeća broj općina koje uvode takse poraste na 40, procjenjuje se da će oko 80 miliona KM godišnje ostati u lokalnim zajednicama, umjesto da završe u rukama kladioničarskog lobija.

Taj novac može biti uložen u škole, vrtiće, sportske klubove, omladinske programe, infrastrukturu te socijalne i preventivne programe, što bi moglo predstavljati jedan od najznačajnijih društvenih iskoraka u 2026. godini, ali i jasan zaokret u vođenju javnih politika u izbornoj godini.