Bosanskohercegovačko iseljeništvo i dalje ima presudnu ulogu u očuvanju ekonomske stabilnosti zemlje. Najnoviji raspoloživi podaci potvrđuju snažnu i kontinuiranu vezu dijaspore s Bosnom i Hercegovinom, naročito kroz finansijske tokove koji značajno utiču na ukupna ekonomska kretanja.
Po obimu i značaju novčanih doznaka iz inostranstva, Bosna i Hercegovina se svrstava u sam vrh evropskih zemalja. Prema podacima Eurostata, BiH zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Kosova, po suficitu ličnih transfera iz inostranstva i njihovom udjelu u bruto domaćem proizvodu.
Preliminarni pokazatelji upućuju na to da je 2025. godina bila rekordna po intenzitetu finansijske podrške dijaspore prema domaćinstvima u BiH. Ovakav trend imao je direktan efekat i na rast vrijednosti proizvedenih dobara i usluga, odnosno na ukupni BDP zemlje.
Kontinuirani rast novčanih doznaka
Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su ukupni tekući transferi u prvih devet mjeseci 2025. godine iznosili oko 4,3 milijarde KM, što je za približno 156 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine. Ovakav rast potvrđuje da inflacija i ekonomske poteškoće u zemljama Zapada nisu značajnije umanjile finansijsku snagu bh. dijaspore.
Ovi podaci istovremeno ukazuju i na činjenicu da države Evropske unije, uprkos izazovima, i dalje održavaju znatno viši životni standard u poređenju s Bosnom i Hercegovinom.
Ukoliko je rast transfera nastavljen i tokom posljednjeg kvartala 2025. godine, gotovo je izvjesno da je ukupan godišnji iznos premašio 5 milijardi konvertibilnih maraka.
Najveći dio tih sredstava odnosi se na lične novčane doznake iz inostranstva. Do kraja septembra 2025. godine one su dostigle iznos od 3 milijarde i 262 miliona KM, u odnosu na 3 milijarde i 66 miliona KM u istom periodu 2024. godine, što predstavlja povećanje od 196 miliona KM.
Značajan dio transfera čine i penzije iz inostranstva, koje su u prvih devet mjeseci 2025. godine iznosile 947 miliona KM. S obzirom na to da su u pitanju podaci za tri kvartala, konačni godišnji iznos je nesumnjivo i veći.
Dijaspora kao stabilizacijski faktor ekonomije
Uloga dijaspore u finansijskim tokovima i ukupnoj ekonomskoj slici BiH dodatno je potvrđena i nedavnim analizama Eurostata. Na karti koja prikazuje udio ličnih transfera u BDP-u zemalja Evropske unije, EFTA-e i država kandidata, Bosna i Hercegovina se nalazi na samom vrhu.
Sredstva koja bh. dijaspora šalje ili ulaže u domovinu direktno podstiču ličnu potrošnju, a time i ekonomski rast. To ima poseban značaj u zemlji koja se, objektivno, nalazi pri dnu evropske ljestvice po nivou životnog standarda, dodatno opterećenog snažnim inflatornim pritiscima.
Istovremeno, izražen je nesklad između rasta plata i rasta troškova života. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, prosječni mjesečni troškovi četveročlane porodice u novembru prošle godine iznosili su 3.355,25 KM, dok je prosječna neto plata u oktobru iznosila svega 1.632 KM.
Ključna uloga iseljeništva
Važnost finansijske podrške dijaspore dodatno potvrđuju i podaci Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a iz 2022. godine. Prema tim pokazateljima, BDP po stanovniku u Bosni i Hercegovini, izražen u standardu kupovne moći, iznosio je svega 35 posto prosjeka Evropske unije, dok je stvarna individualna potrošnja bila na nivou od 41 posto EU prosjeka.
Svi ovi pokazatelji jasno ukazuju na to da bh. dijaspora ostaje jedan od ključnih faktora koji ublažavaju strukturne slabosti domaće ekonomije i omogućavaju očuvanje životnog standarda za veliki broj građana Bosne i Hercegovine.