Vrelo Bosne, nekada poznato po vodi dostupnoj za piće, danas se suočava s nalazom mikrobiološke neispravnosti. Na mapi Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo navedeno je da prisustvo koliformnih klica čini konzumaciju rizičnom po zdravlje ljudi. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju na gradnju i aktivnosti u područjima koja utiču na izvorište.
Nalaz pokazao prisustvo koliformnih klica
Prema izvještaju o mikrobiološkom ispitivanju objavljenom na stranici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, uzorak vode na tački iznad Vrela Bosne nije zdravstveno ispravan. U nalazu je navedeno prisustvo koliformnih klica, zbog čega je konzumacija takve vode označena kao rizična po zdravlje ljudi.
Informacija je izazvala razočaranje među građanima koji pamte vrijeme kada je na sarajevskom izletištu bilo moguće natočiti vodu za piće. Pojedini posjetioci naveli su da ne znaju odakle zagađenje dolazi, dok su drugi upozorili da je postavljanje znaka zabrane tek posljedica većeg problema.
Pitanje odgovornosti ostalo je otvoreno, posebno imajući u vidu navode građana da su inspekcije ranije dolazile na teren. U dostavljenom materijalu, međutim, nema podataka o konkretnim nalazima tih kontrola niti o tome ko bi mogao biti neposredni uzročnik prisustva fekalija u vodi.
Zaštita Vrela Bosne ne završava granicama parka
Iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo za Federalnu televiziju kazali su da trenutno nisu evidentirani antropogeni pritisci koji bi značajno ugrozili ekosistem i izvorište. Istovremeno su upozorili da aktivnosti izvan zaštićenog područja mogu posredno uticati na vodne ekosisteme.
Direktor ustanove Asad Jelešković naveo je da se dugoročna zaštita Vrela Bosne ne može zasnivati samo na upravljanju postojećim granicama zaštićenog područja. Prema njegovim riječima, potrebno je proširivati sistem zaštite i primijeniti integrativno upravljanje područjima koja s izvorištem čine funkcionalnu cjelinu.
Jedna od tema koja čeka razmatranje u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine jeste zakon o vodama. Zastupnik Damir Nikšić tražio je da parlamentarci tu tačku prime k znanju, kako bi inspektori mogli uklanjati objekte bez valjane dokumentacije, posebno u naseljima na Bjelašnici.
Struka upozorava na gradnju u vodozaštitnim zonama
Nikšić je ukazao na, kako je naveo, nesrazmjer između zabrane jedne štale za konje i dopuštanja gradnje velikog broja objekata na Bjelašnici. Prema njegovim riječima, obrazloženje o mogućem zagađenju koje dolazi do Vrela Bosne ne može se primjenjivati selektivno.
Aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT Azra Berbić kazala je da se rijeke i izvorišta suočavaju s intenzivnom eksploatacijom i ispuštanjem fekalnih i drugih voda. Ocijenila je da izostanak kazni, odnosno njihove nedovoljne visine, podstiče nelegalnu gradnju i pogoršava pritisak na prirodu.
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Samir Đug upozorio je na pokušaje smanjenja ili prenamjene prve i druge vodozaštitne zone. Kako je naveo, širenje gradnje u tim područjima može dovesti do kontaminacije podzemnih izvorišta i smanjenja količine vode za piće, posebno u uslovima klimatskih promjena i visokih temperatura.
Izvor: Radio Sarajevo