Dodikova tužba u SAD-u ulazi u novu fazu nakon što je pravnom timu ostavljen rok da odgovori na zahtjev američke administracije za njeno odbacivanje. Milorad Dodik, njegov sin Igor, zet Pavle Ćorović i saradnici spor vode pred sudom na Floridi. Tužbom se traži ukidanje sankcija i uklanjanje povezanih podataka iz američkih evidencija.
Šta Dodikov pravni tim traži od američkog suda
Predmet se vodi pred Okružnim sudom SAD-a za južni okrug Floride, a tužitelje zastupa advokat Robert Garson. U dokumentima se traži da sud izvršne naredbe bivšeg predsjednika Joea Bidena, na osnovu kojih su sankcije uvedene, proglasi nevažećim u odnosu na Dodika i ostale tužitelje.
Tužba obuhvata i zahtjev da Ministarstvo finansija SAD-a i Ured za kontrolu strane imovine, poznat kao OFAC, uklone podatke o sankcijama iz svojih evidencija. Od suda se također traži da američke institucije obavijeste privatne banke i druge finansijske subjekte da su navodne optužbe protiv tužitelja uklonjene.
Dodikov pravni tim želi i sudsku zabranu kojom bi se američkim vlastima onemogućilo ponovno uvođenje sankcija bez, kako navode, dovoljno čvrstih dokaza. Američka administracija, s druge strane, traži potpuno odbacivanje tužbe, pa će naredni odgovor biti važan za nastavak postupka.
U tužbi se problematizira potpisivanje odluka
Jedan od neuobičajenih argumenata odnosi se na način na koji su odluke o sankcijama potpisivane. Dodikovi advokati tvrde da pojedine odluke možda nisu lično potpisane od Bidena, nego da je korišten autopen, uređaj za automatsko reproduciranje potpisa.
U okviru tog argumenta tužba problematizira i Bidenovo zdravstveno i mentalno stanje u periodu donošenja odluka. Od američkog suda se traži da ispita okolnosti pod kojima su dokumenti nastajali, uključujući pitanje da li je Biden bio svjestan njihovog sadržaja.
Dokument se bavi i političkim te pravnim sporovima u Bosni i Hercegovini. U njemu se obilježavanje 9. januara predstavlja kao dio tradicije i vjerskih običaja srpskog stanovništva, dok se odluke kojima je osporena ustavnost tog datuma opisuju kao politički motivirane.
Spor se povezuje s politikom u BiH i odnosom prema Trumpu
Ustavni sud BiH ranije je više puta utvrdio da je obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske neustavno. Dodikov pravni tim te odluke u tužbi povezuje s tvrdnjama o ugrožavanju vjerskih prava, dok se intervencije bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta u krivično zakonodavstvo predstavljaju kao zadiranje u prava pripadnika pravoslavne vjere.
Dio dokumenta posvećen je i odnosu Milorada Dodika prema Donaldu Trumpu. Njegov tim navodi ranije Dodikove javne istupe u kojima je podržavao Trumpovu politiku, kao i aktivnosti tokom američkih predsjedničkih izbora 2024. godine, uključujući poziv srpskoj dijaspori da glasa za Trumpa i događaj u Banjoj Luci.
Ti primjeri se u tužbi koriste za tvrdnju da su sankcije uvedene tokom Bidenove administracije bile politička odmazda zbog Dodikovog svrstavanja uz Trumpa. Predmet je uoči isteka roka prebačen sudiji Jeffreyju T. Kuntzu, a njegov naredni tok zavisit će od odgovora Dodikovog pravnog tima i odluke o zahtjevu za odbacivanje.
Izvor: Radio Sarajevo