Kupovna moć penzionera u Republici Srpskoj, prema podacima opozicije, gotovo je nepromijenjena već dvije decenije. Prosječna penzija od 698 KM danas pokriva oko 23 odsto potrošačke korpe, koliko je pokrivala i 2007. godine. Jednokratna pomoć od 80 KM ponovo je otvorila pitanje trajnog rješenja njihovog materijalnog položaja.
Prosječna penzija prati rast, ali ne i životni standard
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić navela je da je prosječna penzija 2007. godine iznosila 237 KM, dok danas iznosi 698 KM. Međutim, prema njenim podacima, oba iznosa pokrivaju približno 23 odsto potrošačke korpe.
Trivić smatra da nominalno povećanje penzija nije donijelo značajniji rast njihove realne vrijednosti. Ona je poručila da činjenica kako isti procenat potrošačke korpe pokrivaju penzije iz dva različita perioda pokazuje da je kupovna moć penzionera praktično ostala na istom nivou.
Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da vlast pokušava pronaći prostor za povećanje primanja. Naveo je da se nastoji rastom penzija, plata i materinskog dodatka pratiti obaveze koje porodice imaju, uz ocjenu da penzioneri najbolje znaju kako žive.
Opozicija traži trajno usklađivanje penzija
Nedavna isplata jednokratne pomoći od 80 KM, koja je penzionerima stigla mjesec dana pred izbore, ponovo je pokrenula raspravu o tome da li se problem niskih penzija rješava sistemski ili povremenim mjerama. Opozicija tvrdi da takva pomoć ne može dugoročno popraviti standard najstarije populacije.
Narodni poslanik Bojan Kresojević posebno je ukazao na izdatke za lijekove. Prema njegovim navodima, penzioneri za lijekove izdvajaju između 30 i 50 odsto svojih primanja, zbog čega smatra da su potrebne jasne mjere, a ne jednokratne isplate pred izbore.
Kresojević je rekao da bi penzije trebalo usklađivati prema jasnoj formuli koja prati realni rast troškova života. Opozicija zbog toga traži sistemsko povećanje primanja, umjesto mjera koje, kako navodi, kratkoročno ublažavaju posljedice, ali ne mijenjaju osnovni položaj penzionera.
Otvorena pitanja o novcu i članarini udruženja
Trivić je ukazala na finansijske afere „Vijadukt“, vrijednu 120 miliona KM, i slučaj povezan sa Rašidom Serdarovim, vrijedan 240 miliona KM. Tvrdi da bi ukupno 360 miliona KM bilo dovoljno za još 12 jednokratnih pomoći penzionerima, poput nedavno isplaćene.
Nezadovoljstvo među penzionerima dodatno je izazvalo povećanje mjesečne članarine u Udruženju penzionera na pet KM. Prema njihovim navodima, odluka je donesena bez dovoljno informacija i saglasnosti članstva, što je otvorilo i pitanje transparentnosti rada udruženja.
Ako bi novu članarinu plaćalo oko 180.000 penzionera, prihod po tom osnovu iznosio bi približno 900.000 KM mjesečno. Za sada nema jasnog odgovora na pitanje na šta se taj novac troši, dok se nadležni iz republičkog Udruženja penzionera nisu odazvali na novinarske pozive.
Izvor: BUKA