Ratko Mladić preminuo je u 85. godini u Hagu, gdje je izdržavao kaznu za genocid u Srebrenici i druge zločine. Nakon objave njegove smrti, rusko Ministarstvo vanjskih poslova kritikovalo je rad Haškog tribunala i njegovog nasljednika. Moskva tvrdi da su odluke o njegovom zdravstvenom tretmanu bile politički motivisane i lišene nepristrasnosti.
Rusija osporila odluke Haškog mehanizma
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, kao i njegov nasljednik, postupao bez dovoljne nepristrasnosti prema osuđenicima. U reakciji nakon Mladićeve smrti posebno je kritikovana odluka da mu se ne odobri privremeno puštanje zbog liječenja u Srbiji.
Moskva je navela da će, kako je saopćeno, namjerno zanemarivanje osnovnih pravila nepristrasnosti i poštenog postupanja ostati dio neslavne ostavštine Međunarodnog mehanizma. Rusko ministarstvo takav pristup povezuje s političkim motivima, ne navodeći dodatne detalje o svojoj ocjeni.
Reakcija ruskih vlasti uslijedila je nakon što je potvrđeno da je Mladić preminuo u Hagu, gdje je služio izrečenu kaznu. U saopćenju je fokus stavljen na postupanje međunarodnih pravosudnih institucija prema njegovim zahtjevima vezanim za zdravstveno stanje.
Mladić kaznu služio u Hagu
Ratko Mladić osuđen je pred Haškim tribunalom za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina. Presudom je obuhvaćena njegova odgovornost za zločine zbog kojih je kaznu izdržavao u Hagu.
Prema navodima iz dostavljenog materijala, Mladić se od 2024. godine nalazio u pritvorskoj bolnici. Zbog teškog zdravstvenog stanja bio je pod palijativnom njegom, a njegovi zahtjevi za privremeni odlazak u Srbiju ranije su razmatrani pred nasljednikom Haškog tribunala.
Nasljednik ICTY-ja, Međunarodni mehanizam za krivične sudove, više puta je odbio zahtjeve da se Mladić privremeno pusti radi liječenja u Srbiji. Upravo su te odluke postale centralna tema ruske reakcije nakon njegove smrti.
Naslijeđe presude i međunarodne reakcije
Smrt bivšeg vojnog komandanta bosanskih Srba ponovo je u javnosti otvorila pitanje odnosa prema pravosnažno osuđenim osobama koje se tokom izdržavanja kazne suočavaju s teškim bolestima. U ovom slučaju, odluke o liječenju bile su povezane s nadležnostima međunarodnog pravosudnog mehanizma.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da su odbijanja zahtjeva bila rezultat političke motiviranosti. Takva tvrdnja predstavljena je u zvaničnom saopćenju Moskve, dok materijal ne navodi odgovor Haškog mehanizma na ruske kritike.
Mladićeva presuda i njegovo zdravstveno stanje ostaju dio šire priče o procesuiranju ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini. Njegova smrt u Hagu uslijedila je nakon godina provedenih u pritvoru i perioda palijativne njege.
Izvor: Oslobodjenje