Povelja Kulina bana napisana je 29. augusta 1189. godine, a njen sadržaj svjedoči o uređenoj Bosni i instituciji suverenog vladara. Ovaj dokument regulirao je trgovačke odnose Bosne i Dubrovnika te Dubrovčanima garantirao slobodu kretanja. Pisan je na starobosanskom jeziku i bosančicom, što mu daje posebno mjesto u historiji srednjovjekovne Bosne.
Dokument koji govori o uređenoj srednjovjekovnoj Bosni
Povelja Kulina bana smatra se najstarijim državnim dokumentom kod južnoslavenskih naroda i država. Istovremeno, riječ je o jednom od najznačajnijih izvora za proučavanje bosanskog srednjovjekovlja, jer pokazuje da je Bosna u 12. stoljeću imala uređenu državu i suverenog vladara.
Bosanski ban Kulin dokument je uputio dubrovačkom knezu, čime su uređeni odnosi između Bosne i Dubrovnika. Dubrovčanima je omogućeno da se slobodno kreću teritorijom Bosne, trguju i budu oslobođeni plaćanja carine, uz obećanje zaštite i pomoći tokom boravka u zemlji.
Ova povelja ujedno je prvi poznati dokument koji je bosanski vladar poslao vladaru druge države. Njena diplomatska namjena i sadržaj pokazuju da su tada postojali odnosi zasnovani na povjerenju, trgovini i jasno utvrđenim pravima stranih trgovaca na bosanskoj teritoriji.
Bosančica i jezik domaće diplomatije
Poseban značaj dokumentu daje činjenica da je napisan na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom, odnosno bosančicom. Time se Povelja Kulina bana izdvaja kao prvi poznati diplomatski dokument jednog bosanskog vladara sastavljen na domaćem jeziku.
U tekstu ban Kulin obećava knezu Krvašu i Dubrovčanima prijateljstvo, pravednost i povjerenje. Navodi i da će Dubrovčani, dok se nalaze pod njegovom vlašću, moći trgovati i kretati se bez prisile njegovih službenika, uz pomoć koliko je to moguće.
Na kraju povelje navedeno je da ju je napisao banov pisar Radoje. Zabilježeni su godina, mjesec i dan nastanka, odnosno 29. august 1189. godine, kao i datum koji se odnosi na odrubljenje glave Ivana Krstitelja.
Tri sačuvana primjerka i naslijeđe Kulina bana
Povelja je očuvana u tri primjerka. Dva se i danas nalaze u Dubrovniku, dok je treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji.
Kulin ban vladao je Bosnom od 1180. do 1204. godine i smatra se značajnim bosanskim vladarom. Tokom njegove vladavine Bosna je doživjela razvoj, a njegovo ime ostalo je snažno prisutno u narodnom pamćenju i kasnijoj historiji.
O njegovom trajnom mjestu u kolektivnom sjećanju govori izreka „Od Kulina bana i dobrijeh dana“. Kulin je najprije vladao kao vazal Bizanta, a potom kao vazal Ugarske, iako zbog unutrašnjih sukoba u Ugarskoj njegovo vazalstvo prema toj državi tada faktički nije postojalo.
Izvor: Radio Sarajevo