Referendum na Islandu održan je o pitanju obnove pregovora s Evropskom unijom, ali glasanje ne odlučuje direktno o članstvu zemlje u Uniji. Ako pobijedi opcija „da“, vlada bi dobila mandat za ponovni početak razgovora s Briselom. Konačni dogovor o članstvu, prema predviđenom procesu, morao bi biti potvrđen na novom referendumu.
Građani odlučuju o povratku pregovorima s Briselom
Biračka mjesta na Islandu zatvorena su u subotu u 22 časa. Pravo glasa imalo je gotovo 400.000 građana, a prvi rezultati očekivali su se u nedjelju ujutro. Ishod glasanja treba pokazati postoji li podrška za ponovno pokretanje pristupnog procesa, a ne neposredni ulazak u Evropsku uniju.
Pobjeda opcije „da“ vladi bi omogućila da obnovi pregovore s Briselom. Tek nakon eventualnog postizanja dogovora građani bi ponovo odlučivali o samom članstvu. Na taj način referendum predstavlja odluku o nastavku političkog procesa, a ne konačno izjašnjavanje o budućem statusu Islanda u Uniji.
Kampanja uoči glasanja bila je tijesna i intenzivna. U javnoj raspravi posebno su se izdvojili troškovi života, sigurnost, nacionalni suverenitet i upravljanje ribarstvom. Ta pitanja oblikovala su stavove birača i pokazala da se evropske integracije na Islandu posmatraju kroz svakodnevne ekonomske i političke interese.
Ribarstvo ostaje najosjetljivije pitanje
Ribarstvo je jedan od temelja islandske ekonomije i zbog toga zauzima posebno mjesto u raspravi o mogućem članstvu. Protivnici obnove pregovora strahuju da bi približavanje Evropskoj uniji moglo umanjiti kontrolu Reykjavika nad vlastitim ribljim resursima, što smatraju važnim pitanjem nacionalnog interesa.
Zagovornici nastavka pregovora naglašavaju drugačije koristi. Oni podršku svojoj poziciji povezuju s ekonomskim i sigurnosnim prednostima tješnjeg povezivanja s evropskim blokom, dok protivnici upozoravaju na moguće posljedice po samostalno odlučivanje i upravljanje resursima.
Zbog toga se referendum na Islandu ne svodi samo na pitanje odnosa s Evropskom unijom. U središtu je i procjena kako bi eventualno ponovno otvaranje pregovora uticalo na ekonomiju, sigurnost i sposobnost države da zadrži odlučujuću ulogu u oblasti ribarstva.
Pregovori pokrenuti nakon krize, pa obustavljeni
Island je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnio 2009. godine, nakon urušavanja bankarskog sistema tokom globalne finansijske krize. Pristupni pregovori počeli su 2010. godine, ali su obustavljeni 2013. nakon dolaska evroskeptične vlade na vlast.
Dvije godine kasnije Reykjavik je obavijestio Brisel da više ne želi imati status kandidata za članstvo. Time je politička podrška procesu dodatno oslabljena, iako pitanje odnosa s Evropskom unijom nije trajno nestalo iz javne rasprave na Islandu.
Evropska komisija smatra da zahtjev za članstvo formalno nije povučen niti je postupak zvanično završen. Prema tom stavu, pregovori su samo stavljeni na čekanje. Ako birači podrže njihov nastavak, pitanje ulaska Islanda u EU moglo bi biti ponovo otvoreno nakon više od desetljeća.
Izvor: BUKA