Interesovanje za šumarstvo u Republici Srpskoj nastavlja da slabi, a pad je posebno vidljiv u Banjaluci. Ove godine nije formirano odjeljenje šumarskih tehničara, dok je neizvjestan i početak nove akademske godine na Šumarskom fakultetu. Mali broj prijavljenih ukazuje na sve slabiju privlačnost ove oblasti među mladima.
Učenici ne popunjavaju planirana mjesta
U Politehničkoj školi u Banjaluci ove godine nije formirano odjeljenje šumarskih tehničara. Na dva upisna roka prijemnom ispitu pristupila su samo četiri učenika, iako je za ovaj obrazovni profil bilo planirano 20 mjesta.
Ni prošlogodišnji rezultat nije bio dovoljan za organizovanje nastave, jer se tada prijavilo pet svršenih osnovaca. Ovogodišnji odziv dodatno je smanjen: u prvom roku ispit su položila četiri kandidata, dok se u drugom nije pojavio nijedan učenik.
Slabiji interes primjetan je i kod obrazovnog profila tehničar za obradu drveta CNC. Za 24 planirana mjesta prijavilo se 17 učenika, pa postoji mogućnost da budu preusmjereni i kandidati koji su željeli školovanje za šumarske tehničare.
Šumarski fakultet čeka dovoljan broj kandidata
Sličan problem zabilježen je i na Šumarskom fakultetu u Banjaluci. U prvom upisnom roku prijavilo se 11 studenata, dok je za organizaciju i početak nove akademske godine potrebno najmanje 14 kandidata.
Rok za prijavu u drugom upisnom roku istekao je u petak, a prijemni ispit zakazan je za danas. Ukoliko se ne pojave najmanje još tri kandidata koja će položiti prijemni, akademska godina na fakultetu neće biti organizovana.
Takav ishod predstavljao bi snažan signal da interesovanje za šumarstvo opada i među mladima koji biraju visoko obrazovanje. Istovremeno, broj upisanih učenika i studenata pokazuje da problem nije ograničen samo na jedan nivo obrazovanja.
Problemi u javnom preduzeću utiču na sliku struke
Jedan od mogućih razloga za ovakvo stanje mogu biti problemi povezani sa javnim preduzećem „Šume Republike Srpske“. Kašnjenje plata, nagomilani dugovi, teškoće u poslovanju i višak zaposlenih godinama se navode kao teme koje prate rad preduzeća.
Slika nekada sigurnog radnog mjesta tako mladima ne pruža dovoljno razloga da izaberu školovanje za ovu oblast. Posebno je važno pitanje da li nakon srednje škole mogu očekivati zaposlenje, pristojna primanja i mogućnost profesionalnog napredovanja.
Pad upisa zato prevazilazi problem obrazovnog sistema. Otvara se i pitanje ko će u budućnosti raditi u šumarskoj struci, upravljati šumskim bogatstvom i popuniti radna mjesta koja će ostati upražnjena odlaskom sadašnjih zaposlenih u penziju.
Izvor: BUKA
