Njemačka industrija sve otvorenije zagovara povratak na 40-satnu radnu sedmicu uz nepromijenjene plate. Poslodavci tvrde da bi duže radno vrijeme moglo smanjiti troškove i ojačati konkurentnost, dok sindikati upozoravaju da se teret industrijske krize ne smije prebaciti na zaposlene. Rasprava će posebno pogoditi metalnu, elektro i automobilsku industriju.
Industrija traži više rada bez većih plata
Prijedlog podrazumijeva da zaposleni, umjesto sadašnjih 35 sati sedmično, rade 40 sati za isti mjesečni iznos. To bi značilo približno 14 posto više radnog vremena bez povećanja primanja. Zagovornici smatraju da bi kompanije tako dobile veći broj radnih sati uz ograničen rast troškova.
Nikolas Stihl, predsjednik nadzornog odbora kompanije Stihl, jedan je od najglasnijih zagovornika promjene. On smatra da je 35-satna sedmica bila moguća u povoljnijem ekonomskom periodu, ali da današnji uslovi zahtijevaju drugačiji pristup. Pozvao je poslodavce i sindikate na razgovore o produženju rada.
Sličan prijedlog ranije je iznio i Martin Brudermüller, predsjednik nadzornog odbora Mercedes-Benza. Stihl upozorava na opasnost od gubitka stotina hiljada industrijskih radnih mjesta, dok zagovornici mjere u dužem radu vide mogućnost smanjenja cijene proizvodnje i očuvanja fabrika u Njemačkoj.
Promjena bi morala proći kroz pregovore
U metalnoj i elektroindustriji 35 sati sedmično nije opća zakonska norma. Radno vrijeme u velikoj mjeri proizlazi iz kolektivnih ugovora koje je decenijama pregovarao sindikat IG Metall. Zbog toga kompanije ne mogu jednostrano provesti promjenu, već bi ona zahtijevala nove pregovore s predstavnicima zaposlenih.
Njemačka automobilska industrija već je pod pritiskom visokih troškova proizvodnje i konkurencije proizvođača iz drugih zemalja. Prema jednoj analizi, prelazak sa 35 na 40 sati za istu platu mogao bi smanjiti trošak rada po satu za oko 13 posto, što poslodavci vide kao važnu prednost.
Ipak, duže radno vrijeme samo po sebi ne garantuje rješenje. Ako nema dovoljno narudžbi i potražnje, kompanije bi za isti obim proizvodnje mogle angažovati manje ljudi. Tako bi mjera, upozoravaju kritičari, umjesto očuvanja radnih mjesta mogla proizvesti dodatna smanjenja zaposlenosti.
Sindikati traže ulaganja i nove proizvode
IG Metall oštro se protivi ukidanju 35-satne sedmice kao standarda. Iz sindikata poručuju da se industrijski problemi ne mogu riješiti jednostavnim pojeftinjenjem rada. Prema njihovom stavu, uzroci teškoća uključuju i nedovoljne investicije, slabost novih proizvoda, manjak inovacija te poslovne odluke uprava.
Sindikati upozoravaju da takmičenje prvenstveno na osnovu jeftinijeg rada nije održiva dugoročna strategija. Dio ekonomista priznaje da bi 40-satna radna sedmica mogla smanjiti troškove i poboljšati konkurentnost, ali samo ako kompanije mogu prodati dodatno proizvedenu robu.
Zato se rasprava ne svodi samo na broj radnih sati. Kritičari traže tehnološku obnovu, nove investicije, veću produktivnost i razvoj proizvoda konkurentnih na svjetskom tržištu. Predstojeći pregovori mogli bi pokazati hoće li industrija i sindikati pronaći kompromis ili će sukob biti produbljen.
