Novi PISA rezultati ukazuju da petnaestogodišnjaci u razvijenim zemljama sve slabije postižu znanje iz čitanja, matematike i prirodnih nauka. Nakon pada zabilježenog 2022. godine očekivao se oporavak, ali podaci pokazuju da se negativan trend nastavio. Stručnjaci upozoravaju da tehnologija jeste dio problema, ali nije njegovo jedino objašnjenje.
PISA rezultati pokazuju nastavak pada
Učenici danas u prosjeku zaostaju oko godinu i po u odnosu na generaciju iz 2015. godine, i to u sve tri posmatrane oblasti. Pad iz 2022. uglavnom je povezivan s poremećajima u obrazovanju tokom pandemije virusa korona, pa je novo pogoršanje otvorilo širu raspravu o stanju školskih sistema.
Stručnjaci naglašavaju da rezultate PISA testiranja ne treba posmatrati izdvojeno od drugih pokazatelja. Ipak, oni se uklapaju u sliku slabijih funkcionalnih vještina, problema s koncentracijom i sve većih teškoća mladih da usvajaju i primjenjuju znanje u različitim situacijama.
Digitalni uređaji jedan su od mogućih razloga za takav razvoj događaja. Mobilni telefoni, društvene mreže i druge platforme mogu ometati pažnju tokom nastave i kod kuće, dok alati umjetne inteligencije omogućavaju da učenik brzo dobije odgovor, sastav ili rješenje bez stvarnog prolaska kroz proces učenja.
Reforme obrazovanja donijele različite ishode
Rasprava se, međutim, ne svodi samo na telefone i društvene mreže. Pažnja se sve više usmjerava na reforme obrazovanja uvedene tokom prethodnih decenija, posebno na odnos između fleksibilnosti, autonomije učenika, tradicionalnih sadržaja i načina mjerenja znanja.
Finska je tokom 2000-ih bila primjer uspješnog sistema koji su proučavali zvaničnici i stručnjaci iz drugih zemalja. Naglasak je bio na autonomiji, fleksibilnosti i kritičkom razmišljanju, uz manje tradicionalnog testiranja i rangiranja, ali su rezultati te zemlje u međuvremenu pali na nivo tek nešto iznad međunarodnog prosjeka.
Primjer Velike Britanije pokazuje drugačiji ishod. Dok su Škotska, Wales i Sjeverna Irska prihvatali elemente fleksibilnijeg modela, Engleska je zadržala strožije smjernice, rangiranje škola i mjerenje rezultata, a njeni učenici danas uglavnom održavaju rezultate i svrstavaju se među deset najboljih sistema.
Znanje i tehnologija moraju biti u ravnoteži
Napredak Mississippija dodatno ukazuje na značaj sistematičnog pristupa. Ta američka država, ranije poznata po slabijim rezultatima, poboljšala je uspjeh učenika, naročito onih s najlošijim postignućima, kroz metode zasnovane na dokazima, razvoj čitanja i rano učenje fonetike.
Kritičari strožijih sistema upozoravaju da testiranje, disciplina i pritisak mogu štetno djelovati na djecu. Ipak, Daisy Christodoulou, direktorica organizacije No More Marking, navodi da učenici u Engleskoj prijavljuju sličan nivo sreće i pritiska kao vršnjaci u Škotskoj i Walesu.
PISA rezultati pritom ne mjere samo pamćenje činjenica, već i korištenje znanja u različitim okolnostima. Kritičko razmišljanje i kreativnost teško se razvijaju bez osnovnog znanja, pa škole moraju pronaći ravnotežu između discipline, samostalnog učenja i tehnologije koja može pomoći, ali i zamijeniti razmišljanje učenika.
