Bosni i Hercegovini potrebna je funkcionalna država, ali predizborna kampanja ponovo se svodi na obećanja bez uvjerljivog pokrića. Gojko Berić upozorava da građani umjesto stvarnih rješenja slušaju nacionalističke poruke, uvrede i najave boljeg života. U takvom ambijentu promjena vlasti sama po sebi ne znači i promjenu sistema.
Predizborna obećanja izgubila su uvjerljivost
Uoči oktobarskih izbora politički akteri obećavaju velike preokrete, iako prethodni mandati nude malo razloga za povjerenje. Većina ranijih obećanja nije ostvarena, pa se predizborna scena, prema Berićevom tumačenju, pretvara u predstavu u kojoj su poruke različite, ali suština ostaje ista.
Kampanju dodatno opterećuju nacionalizam, vrijeđanje političkih protivnika i populistički nastupi. Građani prirodno traže nadu, ali autor smatra da su vremena zavodljivih poruka prošla i da ozbiljni birači više ne vjeruju obećanjima koja nemaju jasno pokriće.
Kao sažetak političke ponude nameće se poruka da će građanima najprije biti gore, a da će bolje vrijeme doći neodređenog dana. Takvo ponavljanje razočaranja iz izbora u izbore, navodi Berić, kampanji oduzima smisao i produbljuje nepovjerenje prema vlasti.
Korupcija i interesne mreže koče promjene
Berić posebno problematizira izostanak odgovornosti za štete nanesene državi. U tom kontekstu postavlja pitanje kada će pred sudom odgovarati krivci za sporu izgradnju koridora 5c, uz navode o sumnji u pronevjeru desetina miliona konvertibilnih maraka namijenjenih tom projektu.
Prema njegovoj ocjeni, vlast se godinama održava uz pomoć korupcije, nepotizma i kompromitovanog pravosuđa. Promjena političkih imena zato ne bi bila dovoljna bez ozbiljnog isušivanja društvene močvare, jer bi formalna smjena vlasti mogla ostaviti isti poredak neodgovornosti.
Otpor promjenama povezan je i s mrežom interesa koja obuhvata političare, profitere, vlasnike neoporezovanih kockarnica i građevinske strukture. Desetine hiljada ljudi, ističe autor, egzistencijalno zavise od velikih stranaka, što im osigurava stabilnu biračku podršku bez obzira na njihovo ponašanje.
Funkcionalna država potrebna je u nesigurnom svijetu
Autor dovodi u pitanje i nesklad između deklarativne podrške evropskom putu i izbornih rezultata. Ako većina građana zaista želi članstvo u Evropskoj uniji, pita se Berić, kako objašniti pobjede stranaka koje blokiraju približavanje Evropi i održavaju zemlju u političkoj stagnaciji.
Bosna i Hercegovina istovremeno djeluje u svijetu obilježenom ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, strahom i novim geopolitičkim tenzijama. Njene unutrašnje probleme dodatno usložnjavaju teške ekonomske i socijalne prilike, dok političke teme ostaju zarobljene u simboličkim sukobima.
Zaključak kolumne jeste da funkcionalna država nije potreba samo onih koji je podržavaju, nego i građana koji joj se protive. Umjesto novih najava blagostanja, potrebni su lideri spremni priznati da put do oporavka vodi kroz težak obračun s korupcijom, neodgovornošću i naslijeđenim interesima.
