Podaci Eurostata pokazuju veliki evropski jaz u osamostaljivanju mladih. Dok se u skandinavskim zemljama porodični dom napušta ranije, na Balkanu većina osoba između 25. i 34. godine i dalje živi s roditeljima. Razlike odražavaju spoj ekonomskih prepreka, tržišta nekretnina i tradicionalnih porodičnih obrazaca.
Balkan na dnu statistike o osamostaljivanju
Crna Gora je na vrhu evropske liste po udjelu mladih koji ostaju u roditeljskom domu: 69 posto osoba između 25. i 34. godine živi s roditeljima. Slijedi Sjeverna Makedonija sa 67 posto, dok je Bosna i Hercegovina na 66 posto.
Visok udio zabilježen je i u Srbiji, gdje 64 posto mladih u ovoj dobnoj grupi stanuje s roditeljima. Isti procenat naveden je za Albaniju, dok u Hrvatskoj roditeljski dom dijeli 55 posto mladih odraslih osoba.
U Grčkoj i Italiji polovina ili više od polovine mladih još živi pod roditeljskim krovom. Podaci tako izdvajaju zemlje Balkana i južne Evrope kao područja u kojima se samostalan život najčešće odgađa.
Sjever Evrope prednjači u ranom osamostaljivanju
Najniži udio mladih koji žive s roditeljima zabilježen je u Finskoj, gdje iznosi četiri posto. U Švedskoj je sedam posto, a u Danskoj osam posto, što te zemlje svrstava među evropske rekordere u ranom napuštanju porodičnog doma.
Sličan obrazac prisutan je i u dijelu zapadne Evrope. U Holandiji s roditeljima živi deset posto mladih od 25 do 34 godine, u Njemačkoj 14 posto, a u Francuskoj 16 posto.
Velika razlika između sjevera i jugoistoka kontinenta pokazuje da odluka o napuštanju roditeljskog doma nije jednako dostupna svima. Statistika istovremeno oslikava različite ekonomske uslove i društvena očekivanja u evropskim regijama.
Ekonomske prepreke i porodične veze
Na sjeveru Evrope mladima ranije osamostaljivanje olakšavaju stabilna ekonomija, pristupačne studentske mogućnosti, razvijeno tržište rada i podrška države. Takvo okruženje povećava mogućnost da mladi samostalno finansiraju stanovanje i svakodnevni život.
U zemljama južne i jugoistočne Evrope prepreke su izraženije. Mladi se suočavaju s nezaposlenošću, nesigurnim poslovima i visokim cijenama nekretnina i najma u odnosu na prosječne plate, zbog čega se odlazak iz doma često odgađa.
Pored finansija, važnu ulogu imaju tradicionalne porodične veze. Na Balkanu se napuštanje roditeljskog doma često povezuje sa stupanjem u brak ili rješavanjem stambenog pitanja, pa zajednički život traje duže.
