Novoizabrana članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović najavila je razgovore s kolegama, pregled diplomatsko-konzularne mreže i otvaranje ureda u Mostaru. Kao prioritete budućeg rada izdvojila je evropski put, energetsku stabilnost i infrastrukturne projekte. Istovremeno je poručila da pitanje izbora članova Predsjedništva treba trajno urediti izmjenama Izbornog zakona BiH.
Razgovori o zajedničkom minimumu rada
Filipović je najavila razgovore s Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović kako bi se utvrdio zajednički minimum za rad novog saziva Predsjedništva BiH. Kao moguća područja saradnje navela je evropski put Bosne i Hercegovine, energetsku stabilnost i infrastrukturne projekte.
Govoreći o mogućnosti odnosa snaga „2:1“ i međusobnog preglasavanja, Filipović je kazala da želi promijeniti sliku Predsjedništva kao institucije obilježene sukobima i neslaganjima. Prema njenim riječima, članovi trebaju djelovati u okviru svojih ovlaštenja i raditi u korist građana i države.
Očekivanja od novog saziva povezala je i s radom budućeg Vijeća ministara BiH. Filipović očekuje program usmjeren na evropske integracije, energetiku, infrastrukturu, privredu i investicije, bez dodatnog preciziranja rokova za njegovo usvajanje ili provođenje.
Pregled diplomatije i ured u Mostaru
Među prvim poslovima Filipović je izdvojila pregled diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine. Želi provjeriti ko predstavlja državu, u kojim zemljama je zastupljena i kakve rezultate ostvaruje diplomatija, dok promjene najavljene tokom kampanje ne predstavlja kao političku odmazdu.
Kako je navela, potrebno je procijeniti rad i rezultate ambasadora, a promjene bi bile potrebne tamo gdje sistem ne funkcioniše. Takav pregled, prema njenim riječima, treba pokazati gdje diplomatska mreža ostvaruje očekivane rezultate, a gdje postoje problemi u njenom radu.
Najavila je i otvaranje svog ureda u Mostaru, uz naglasak da sjedište Predsjedništva BiH ostaje u Sarajevu. Filipović je odbacila tumačenja da bi ured u Mostaru značio uspostavljanje paralelnih institucija, ne navodeći kada bi tačno počeo raditi.
Izborni zakon kao politički prioritet
Filipović smatra da nakon izbora treba otvoriti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH. Cilj bi, prema njenom stavu, bio ukloniti diskriminaciju građana i istovremeno osigurati da jedan konstitutivni narod ne bira političke predstavnike drugom narodu.
Izborni zakon BiH bit će jedan od glavnih zahtjeva HDZ-a BiH u razgovorima o formiranju nove vlasti. Predsjednik stranke Dragan Čović najavio je preliminarne razgovore s potencijalnim partnerima na državnom i federalnom nivou već naredne sedmice.
Čović je izmjene označio kao prioritet i poručio da HDZ BiH ne želi čekati naredni izborni ciklus. Prema njegovoj ocjeni, način izbora članova Predsjedništva moguće je promijeniti izmjenama Izbornog zakona, bez izmjena Ustava BiH.
