Južna interkonekcija, planirani gasovod između Bosne i Hercegovine i hrvatskog energetskog sistema, našla se u središtu šire političke i pravne rasprave. Njemački list Die Zeit povezuje projekat s poslovnim interesima ljudi bliskih Donaldu Trumpu, neriješenim pitanjem državne imovine i mogućom ulogom OHR-a. Istovremeno, dio stručnjaka osporava njegovu ekonomsku i energetsku opravdanost.
Investitor i veze s Trumpovim krugom
Planirano je da Južna interkonekcija poveže gasnu mrežu BiH s hrvatskim sistemom i terminalom za ukapljeni prirodni gas na Krku. Projekat se predstavlja kao način diverzifikacije snabdijevanja i smanjenja zavisnosti od ruskog gasa, dok se vrijednost projekta i šireg investicionog paketa procjenjuje na oko 1,5 milijardi dolara.
U izmjenama zakona u Federaciji BiH kao nosilac investicije navedena je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. iz Sarajeva, čiji je vlasnik američki AAFS Infrastructure and Energy LLC. Njemački list posebno problematizira činjenicu da je konkretna kompanija direktno navedena u zakonskom tekstu.
AAFS je osnovan 2025. godine, a prema dostupnim izvještajima nema ranije iskustvo u izgradnji i upravljanju infrastrukturom ove veličine. Kompaniju vode Jesse Binnall, bivši Trumpov advokat, i Joseph Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. AAFS odbacuje politička tumačenja i navodi da djeluje isključivo poslovno.
Sukob procjena o energetskom smislu projekta
Zagovornici Južne interkonekcije smatraju da bi projekat BiH omogućio pristup alternativnim izvorima gasa i smanjio oslonac na rusko snabdijevanje. Hrvatska i BiH potpisale su sporazum o izgradnji u aprilu, čime je projekat dobio dodatnu političku vidljivost, ali njegova opravdanost ostaje predmet javne rasprave.
Denis Ziško iz Aarhus centra upozorava da BiH ne bi trebala ulagati u novu gasnu infrastrukturu planiranog obima. Prema njegovoj izjavi, gas čini svega tri posto energetskog miksa zemlje, dok se zavisnost Sarajeva od ruskog gasa može ukloniti i drugim rješenjima.
Ziško također smatra da se projekat ne uklapa u dugoročne klimatske ciljeve Evropske unije, kojoj BiH želi pristupiti. U analizi se pominju i moguće gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, za koje je Ziško poručio da nisu potrebne. Ekološke organizacije ranije su iznosile slične kritike.
Državna imovina i moguća uloga OHR-a
Za izgradnju gasovoda potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu kojim bi trasa prolazila. Die Zeit upozorava da bi potrebe konkretnog infrastrukturnog projekta mogle otvoriti šire pitanje državne imovine BiH, jednog od najspornijih političkih i pravnih pitanja u zemlji.
Eventualno korištenje zemljišta prije konačnog rješenja statusa državne imovine moglo bi, prema analizi lista, dovesti do novih pravnih sporova. U tom kontekstu razmatra se i mogućnost povezivanja imovinskog pitanja s međunarodnim pritiskom i djelovanjem OHR-a, ali takav razvoj nije najavljen kao odluka.
Christian Schmidt napustio je funkciju visokog predstavnika, a Louis J. Crishock je 1. jula 2026. preuzeo dužnost vršioca dužnosti. Die Zeit postavlja pitanje da li bi široke ovlasti OHR-a mogle biti korištene za uklanjanje prepreka projektu, naglašavajući da je riječ o scenariju, a ne najavljenoj odluci.
