Južnoafrička pravnica Navi Pillay dobitnica je Nobelove nagrade za mir za 2026. godinu, saopćio je Norveški Nobelov komitet. Priznanje joj je dodijeljeno zbog višedecenijskog rada na jačanju međunarodne pravde i pozivanju na odgovornost za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Pillay je ranije predvodila komisiju Ujedinjenih nacija koja je iznijela zaključak o genocidu u Gazi.
Nagrada za rad na međunarodnom pravu
Norveški Nobelov komitet pohvalio je višedecenijske napore Navi Pillay u razvoju međunarodne pravde i zaštiti ljudskih prava. U saopćenju je navedeno da je svojim djelovanjem značajno proširila domet i utjecaj međunarodnog prava, posebno kroz rad u međunarodnim sudovima i institucijama Ujedinjenih nacija.
Komitet je istakao da je Pillay učestvovala u historijskim presudama kojima je potvrđeno da silovanje i seksualno nasilje mogu predstavljati zločine protiv čovječnosti i genocid. Prema obrazloženju, njen profesionalni put pokazuje značaj pravnih institucija u sprečavanju sukoba i utvrđivanju odgovornosti počinilaca.
Dodjeljujući Nobelovu nagradu za mir, Komitet je naglasio vezu između vladavine prava i trajnog mira. U saopćenju je poručeno da pravda, na nacionalnom i međunarodnom nivou, predstavlja temelj sistema za mirno rješavanje sukoba i sprečavanje novih nasilja.
Od borbe protiv aparthejda do međunarodnih sudova
Navi Pillay rođena je u Durbanu, u porodici indijskog tamilskog porijekla, tokom perioda aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Njena pravnička karijera počela je suprotstavljanjem rasnoj diskriminaciji i odbranom protivnika aparthejda, nakon čega je nastavila djelovati u međunarodnom pravosuđu.
Obavljala je funkciju sutkinje Višeg suda Južnoafričke Republike, Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu i Međunarodnog krivičnog suda. Kasnije je imenovana za visoku komesarku Ujedinjenih nacija za ljudska prava, čime je nastavila rad na zaštiti temeljnih prava i međunarodnoj odgovornosti.
Pillay je bila i ad hoc sutkinja Međunarodnog suda pravde u postupku koji je Gambija pokrenula protiv Mijanmara zbog optužbi za genocid nad pripadnicima naroda Rohingya. Od jula 2021. do odlaska s funkcije 2025. godine predvodila je nezavisnu međunarodnu istražnu komisiju UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju.
Zaključci komisije o Gazi
Pred jednim od odbora Generalne skupštine UN-a u oktobru 2025. godine, Pillay je predstavila nalaze komisije o situaciji u Gazi. Navela je da je pravna analiza utvrdila odgovornost Izraela za genocid, odnosno za četiri genocidna djela počinjena uz posebnu namjeru uništenja Palestinaca u Gazi kao takvih.
Pillay je tada također kazala da je komisija utvrdila kako su izraelski predsjednik, premijer i bivši ministar odbrane poticali na počinjenje genocida. Ove tvrdnje predstavljene su u okviru nalaza Nezavisne međunarodne istražne komisije UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju, koju je predvodila do 2025. godine.
Nobelov komitet je njeno djelovanje u vezi s međunarodnim istragama naveo kao dio šireg doprinosa miru i međunarodnom pravu. U obrazloženju je posebno istaknuto pozivanje na odgovornost za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uz poruku da mir zahtijeva pravdu.
