Skandal u BND-u dodatno je uzdrmao njemačku Saveznu obavještajnu službu nakon hapšenja njenog bivšeg čelnika Augusta Haninga. Slučaj dolazi u osjetljivom trenutku, dok Berlin priprema reformu kojom bi služba dobila šira ovlaštenja za djelovanje protiv kibernetičkih, hibridnih i drugih prijetnji, posebno onih koje Njemačka povezuje s Rusijom.
Hapšenje bivšeg šefa BND-a pred parlamentarnom reformom
August Haning, koji je vodio BND od 1998. do 2005. godine, uhapšen je zbog sumnje na špijunažu i pokušaj veleizdaje. Tužioci sumnjaju da je, više od deset godina nakon odlaska iz državne službe, koristio nezakonito pribavljene povjerljive informacije kako bi ostvarivao prihod kroz konsultantsku firmu osnovanu 2010. godine.
Haning i njegov navodni saradnik prebačeni su u pritvor odlukom Saveznog suda pravde. Slučaj je otvorio pitanja o zaštiti povjerljivih podataka, odnosu bivših obavještajnih zvaničnika s privatnim sektorom i mogućnosti da takve veze iskoriste strane službe.
Predloženi zakon, koji još čeka odobrenje parlamenta, BND-u bi omogućio odgovor na kibernetičke napade, intenzivnije prikupljanje podataka u inostranstvu i upotrebu sile radi zaštite objekata i infrastrukture u Njemačkoj od prijetnji poput dronova. Hapšenje je, međutim, ojačalo argumente protivnika reforme.
Berlin želi jaču službu zbog prijetnji iz Rusije
Njemačka želi proširiti ovlaštenja BND-a kako bi odgovorila na prijetnje iz Moskve. Berlin je Rusiju optužio da je poslala naoružani dron prema aerodromu u Lajpcigu, dok zapadni bezbjednosni zvaničnici taj događaj opisuju kao dio šireg hibridnog rata protiv Evrope.
Roderih Kizeveter, poslanik CDU-a i bivši član parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi, ocijenio je da je riječ o jednom od najtežih mogućih scenarija za obavještajni sistem. Prema njegovim riječima, povjerenje birača i partnera mora biti hitno obnovljeno.
BND trenutno može prikupljati informacije, ali nema ovlaštenja za vođenje tajnih operacija, kibernetičko ratovanje, sabotaže ili hapšenja. Njegove nadležnosti zato ostaju užе od ovlaštenja srodnih službi u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Izraelu.
Raniji propusti dodatno opterećuju povjerenje u službu
BND već godinama prate kontroverze. Služba je tokom Hladnog rata imala visok ugled, a u operaciji Rubikon, provedenoj u saradnji s CIA-om, pomogla je u dešifrovanju tajnih komunikacija više od 100 vlada. Nakon raspada Sovjetskog Saveza teško se prilagođavala novim okolnostima.
Među navedenim propustima je slučaj ubistva čečenskog aktiviste u Berlinu 2019. godine, kada analitičari BND-a u početku nisu vjerovali da iza napada stoji Moskva. Služba također nije predvidjela početak ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a tadašnji direktor Bruno Kal evakuisan je iz Kijeva.
Dodatni pritisak donijeli su slučajevi špijunaže. Krajem 2022. uhapšen je visoki službenik BND-a zbog sumnje da je Rusiji odavao podatke o Ukrajini, dok je jedan službenik 2016. osuđen zbog prodaje informacija Sjedinjenim Državama i ponude da špijunira za Rusiju.
