Demografske promjene u Njemačkoj u naredne dvije decenije mogle bi donijeti pad broja stanovnika sa 83,5 na približno 81,8 miliona. Još veći izazov biće promjena starosne strukture, jer u penziju odlaze brojne generacije, dok na tržište rada dolazi sve manje mladih ljudi. Posljedice neće jednako pogoditi sve dijelove zemlje.
Njemačka ulazi u period manjka radne snage
Prema studiji Berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj, izrađenoj u saradnji s Fondacijom Vistenrot, Njemačka bi između 2025. i 2045. godine mogla izgubiti gotovo 1,7 miliona stanovnika. Projekcija ukazuje na pad sa 83,5 miliona na oko 81,8 miliona ljudi.
Za privredu je, međutim, važnija promjena odnosa između radno aktivnog stanovništva i penzionera. Broj stanovnika radnog doba mogao bi do 2045. biti manji za 4,7 odsto, što će otežati popunjavanje radnih mjesta i finansiranje penzionog sistema.
Katerina Hinc, predsjednica Berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj, navodi da generacija bejbi-bumera odlazi u penziju, dok natalitet opada. Prema njenim riječima, imigracija nije dovoljna da nadoknadi rastuću razliku između broja umrlih i broja rođenih.
Migracije ublažavaju pad, ali ne zaustavljaju starenje
Generacije rođene tokom perioda visokog nataliteta, posebno 1960-ih godina, danas postepeno napuštaju tržište rada. Nakon tog perioda broj rođenih značajno je smanjen, pa se posljedice višedecenijskog niskog nataliteta sada snažnije odražavaju na društvo i ekonomiju.
Njemačka je prethodnih decenija dolaskom ljudi iz inostranstva ublažavala prirodni pad stanovništva i nedostatak zaposlenih u pojedinim sektorima. Autori studije ipak upozoravaju da migracije same ne mogu zaustaviti starenje stanovništva niti potpuno nadomjestiti demografski minus.
Frederik Sikstus iz Berlinskog instituta ističe da gotovo svaki region bilježi više smrtnih slučajeva nego rođenja. Zbog toga će migracije unutar zemlje i dolasci iz inostranstva sve više određivati koji će krajevi zadržati stanovništvo, a koji će ga ubrzano gubiti.
Veliki gradovi rastu, ruralne regije slabe
Demografske promjene u Njemačkoj neće biti ravnomjerno raspoređene. Veliki gradovi mogli bi nastaviti privlačiti stanovnike zbog poslovnih prilika, viših plata, obrazovanja i razvijenije infrastrukture, dok se ruralne i ekonomski slabije oblasti suočavaju s odlaskom ljudi i radne snage.
Prema projekcijama, Berlin bi do 2045. mogao povećati broj stanovnika za gotovo deset odsto. Rast se očekuje i u Hamburgu, Frankfurtu na Majni, Minhenu i Diseldorfu, kao i u istočnonjemačkim gradovima Lajpcigu, Drezdenu i Potsdamu.
Regioni će zato morati jačati ekonomsku privlačnost kroz kvalitetna radna mjesta, dobre plate, dostupnu brigu o djeci i pouzdan javni prevoz. Manjak radnika i veći broj starijih stanovnika istovremeno će povećati pritisak na poslodavce, opštine, zdravstvene i socijalne službe.
