Edhem Čustović podijelio je iskustvo putovanja autobusom od Banje Luke do Sarajeva, nakon što digitalna karta kupljena putem interneta nije bila dovoljna za ukrcavanje. Iako je imao QR kod na telefonu, morao je platiti dodatnu naknadu na šalteru, a potom podatke ručno prepisati na papir. Njegova objava ponovo je otvorila pitanje digitalizacije i birokratije u Bosni i Hercegovini.
Online kupovina završila dodatnim odlaskom na šalter
Čustović je naveo da je autobusku kartu kupio putem interneta i za jednosmjerno putovanje platio 22 eura. Očekivao je da će mu elektronska kupovina omogućiti jednostavan dolazak na stanicu, pokazivanje QR koda na telefonu i ulazak u autobus bez dodatnih procedura.
Kada je na autobuskoj stanici u Banjoj Luci pokazao digitalnu kartu, službenica mu je, prema njegovom opisu, rekla da taj dokument nije dovoljan i da mora otići na šalter. Tamo mu je objašnjeno da treba platiti dodatnih pet KM za korištenje stanice i obradu karte.
Čustović je naveo da razumije potrebu da različiti učesnici u usluzi ostvare prihod, ali je postavio pitanje zašto ta naknada nije uključena u jednu online transakciju. Time bi, prema njegovom iskustvu, putnik dobio jasniju cijenu i izbjegao dodatno zadržavanje na stanici.
QR kod na telefonu nije bio dovoljan za autobus
Nakon što je platio dodatnu naknadu i dobio papirnu potvrdu, Čustović je stigao do autobusa. Tada ga je vozač pitao da li je odštampao kartu koju je prethodno kupio putem interneta, iako je putnik na telefonu imao elektronsku potvrdu i QR kod.
Čustović je objasnio da nije znao da je štampanje potrebno. Prema njegovim riječima, vozač mu je potom rekao da podatke i broj s telefona napiše na papir, pa je putnik ručno prepisao informacije kako bi mogao ući u autobus.
Tako je digitalna karta, umjesto da skrati postupak, dovela do niza dodatnih koraka: odlaska na šalter, plaćanja naknade, preuzimanja papirne potvrde i ručnog zapisivanja podataka. Čustović je zaključio da mu online kupovina u ovom slučaju nije uštedjela ni vrijeme ni novac.
Objava otvorila pitanje funkcionalne digitalizacije
Posebnu pažnju Čustoviću privukla je grupa od desetak kineskih turista koju je vidio na autobuskoj stanici. Naveo je da može zamisliti koliko im je bilo teško razumjeti proceduru u kojoj elektronska karta nije dovoljna, nego su potrebni šalter i papirna dokumentacija.
Prema njegovom tumačenju, problem nije usmjeren protiv radnika na šalteru ili vozača, već protiv sistema i procedura koje otežavaju korištenje usluga. Digitalizacija, kako je naglasio, ima smisla samo ako građanima pojednostavljuje postupak i smanjuje broj obaveza.
Čustović je građane pozvao da podijele vlastita iskustva s digitalnim uslugama u Bosni i Hercegovini, uz ironičnu poruku o digitalnoj transformaciji zemlje. Njegova objava postavlja pitanje zbog čega putnik, nakon online kupovine i dobijenog QR koda, i dalje mora prolaziti kroz dodatne administrativne korake.
