Rafinerija nafte Brod godinama ne prerađuje sirovu naftu, dok cijene goriva u Bosni i Hercegovini rastu. Republika Srpska zbog toga zavisi od uvoza gotovih derivata i tržišnih kretanja na koja gotovo da nema uticaj. Nekadašnji industrijski gigant danas je u središtu pitanja o privatizaciji, upravljanju i odgovornosti vlasti.
Od velikih obećanja do prekida proizvodnje
Vlast Republike Srpske predvođena Miloradom Dodikom prodala je 2007. godine Rafineriju nafte Brod, Rafineriju ulja Modriča i mrežu benzinskih pumpi ruskoj kompaniji Njeftegazinkor. Vrijednost transakcije iznosila je 236 miliona KM, a javnosti su tada predstavljeni planovi obnove i razvoja naftnog sistema.
Mira Pekić iz Pokreta Sigurna Srpska podsjetila je da je nakon privatizacije najavljivana rekonstrukcija rafinerije i prerada 4,2 miliona tona sirove nafte godišnje. Takva proizvodnja podrazumijevala bi milijarde litara derivata, ali najavljeni kapaciteti nikada nisu ostvareni.
Umjesto širenja proizvodnje, broj zaposlenih se godinama smanjivao. Sa 1.372 radnika, koliko ih je bilo 2006. godine, broj zaposlenih pao je na približno 300, a proizvodnja je potpuno obustavljena 2018. godine nakon eksplozije u postrojenju.
Najave obnove nisu dovele do proizvodnje
Nakon prekida rada bilo je najava da bi rafinerija mogla biti obnovljena. Tadašnji resorni ministar Petar Đokić 2019. godine govorio je da bi remont mogao biti završen i da bi postrojenje ponovo moglo biti spremno za proizvodnju.
U međuvremenu su razmatrane i druge namjene kompleksa, uključujući pretvaranje rafinerije u gasnu elektranu, kao i proizvodnju i reciklažu plastike. Međutim, osnovna djelatnost zbog koje je postrojenje izgrađeno, prerada sirove nafte, nije obnovljena.
Iz Optima grupe, u čijem sastavu posluju Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i Nestro, nisu saopćili šta će biti s brodskim postrojenjem. Istovremeno, neizvjesnost o njegovoj budućnosti traje, dok se raniji planovi o ponovnom pokretanju više ne pojavljuju u javnim najavama.
Građani posljedice osjećaju kroz cijene goriva
Ekonomista Igor Gavran smatra da bi vlasti morale odlučnije reagovati prema vlasniku. On navodi da bi, zbog neizmirenih obaveza i neispunjenih obaveza održavanja proizvodnje, trebalo razmotriti pokretanje proizvodnje ili čak nacionalizaciju.
Prema riječima Siniše Vukelića, urednika portala Kapital, ukupni gubitak rafinerije približio se milijardi KM. Vukelić istovremeno ocjenjuje da nije poznato hoće li postrojenje ikada ponovo prerađivati sirovu naftu, jer tu mogućnost više ne spominju ni vlast ni vlasnici.
Gašenjem rafinerije Republika Srpska izgubila je mogućnost da vlastitom proizvodnjom makar djelimično utiče na cijenu goriva. Umjesto obećavanih milijardi litara, iz postrojenja se danas ne dobija gorivo, dok građani sve skuplje plaćaju posljedice zavisnosti od uvoza i tržišnih cijena.
