Tržište kapitala u BiH i dalje obilježava nesrazmjer između prometa dužničkim vrijednosnim papirima i skromnog trgovanja dionicama. Podaci za 2025. i 2026. godinu ukazuju na slabu likvidnost sekundarnog tržišta, dok javni dug Federacije BiH i Republike Srpske raste. Takav odnos otvara pitanja o održivosti budućeg zaduživanja.
Dužnički papiri dominiraju prometom na berzama
Na Sarajevskoj berzi je tokom 2025. godine ostvaren ukupan promet od 511 miliona KM, ali se 91,6 posto odnosilo na javne ponude. Na Banjalučkoj berzi promet je iznosio 673 miliona KM, pri čemu su javne ponude činile 95,9 posto ukupnog iznosa.
Iz ovih podataka proizlazi da se na dvije berze tek približno pet do 10 posto prometa odnosi na trgovanje dionicama. Posebno je izražen primjer Banjalučke berze, gdje je redovno trgovanje dionicama u 2025. godini učestvovalo sa svega 2,8 posto ukupnog prometa.
Trend se nastavio i tokom 2026. godine. Na Sarajevskoj berzi najmanje 85,5 posto devetomjesečnog prometa odnosilo se na identificirane primarne emisije dužničkih papira, dok je na Banjalučkoj berzi 11. septembra evidentiran blok-posao obveznicama Republike Srpske vrijedan 33,9 miliona KM.
Slaba likvidnost otežava ulaganje u dionice
Istog dana promet dionicama Telekoma Srpske iznosio je 8.667 KM. U dostavljenoj analizi te dionice opisane su kao svojevrstan blue chip na Banjalučkoj berzi, što dodatno naglašava koliko je redovno trgovanje ograničeno čak i kod najpoznatijih emitenta.
Takva slika ukazuje na slabost sekundarnog tržišta kapitala, odnosno prostora na kojem se već izdate dionice kupuju i prodaju. Funkcija berzi se, prema analizi, posljednjih godina sve više svodi na zaduživanje različitih nivoa vlasti, umjesto na razvijanje aktivnog tržišta dionica.
Za investitore zato nije presudno samo pitanje vrijednosti dionica, nego i mogućnosti da ih prodaju kada im novac zatreba. Nelikvidnost tržišta može značiti da sredstva ostanu zarobljena u ulaganju, što dodatno smanjuje njegovu privlačnost za domaće, regionalne i međunarodne investitore.
Rast javnog duga donosi nova pitanja
Javni dug Federacije BiH 30. juna 2026. iznosio je približno 8,76 milijardi KM, uključujući unutrašnji i vanjski dug. U odnosu na kraj marta iste godine povećan je za 20,95 posto, dok je dug po euroobveznicama dostigao približno 2,25 milijardi KM.
Javni dug Republike Srpske na dan 31. decembra 2025. iznosio je 6,99 milijardi KM. Zbirno, dug dva entiteta iznosio je približno 15,75 milijardi KM, dok je javni dug Bosne i Hercegovine procijenjen na 26,5 posto bruto domaćeg proizvoda.
Niži udio duga u BDP-u sam po sebi ne znači da nema rizika. Za procjenu održivosti važni su troškovi kamata, rokovi dospijeća obveznica i sposobnost budžeta da servisira obaveze, a nastavak zaduživanja može produžiti postojeći status quo na tržištima kapitala.
