Nemiri u Francuskoj eskalirali su tokom protesta na kojima je, prema procjenama, učestvovalo oko 550.000 ljudi. Vlada je saopćila da je najmanje 1.200 osoba uhapšeno, dok su širom zemlje zabilježeni požari, pljačke i oštećenja javnih i poslovnih objekata. U Parizu su sukobi sa specijalnom policijom trajali do kasno u noć.
Sukobi u Parizu i požari širom zemlje
U Parizu je poslijepodnevna atmosfera u početku bila uglavnom mirna, a grupa mladih demonstranata rekla je da su pacifisti koji pokušavaju pokrenuti promjene. Kasnije su pojedine grupe počele paliti vatru na ulicama i vozila, uključujući područje Trga Republike. Zabilježene su i tuče među učesnicima protesta.
Specijalna policija koristila je suzavac i vodene topove protiv mase, a snimljena je i tokom intervencije u centru Pariza. Prema izjavi premijera Sébastiena Lecornua, u nemirima je povrijeđeno 150 policajaca. Istovremeno su prodavnice opljačkane, a najmanje jedan restoran potpuno je izgorio.
Nasilje i šteta nisu bili ograničeni na glavni grad. U Limogesu je požar zahvatio gradsku vijećnicu, nakon čega je, prema lokalnoj prefekturi, došlo do djelimičnog urušavanja krova. Oštećenja su prijavljena i u Grenobleu, Avignonu, Pauu, Montpellieru i Valenceu.
Pljačke i oštećene gradske vijećnice
U više gradova prijavljene su pljačke i uništavanje javnih ustanova i poslovnih objekata. U Parizu su opljačkane prodavnice odjeće i hrane, dok je Appleova prodavnica u Lilleu obijena i potpuno ispražnjena. Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su nasilje izvodili maskirani pojedinci.
U Lyonu je gradonačelnik Grégory Doucet paljenje gradskog turističkog ureda nazvao tragedijom. Poručio je da je riječ o poznatoj i historijski značajnoj zgradi, čije uništenje teško pogađa grad. Lokalna policija saopćila je da su neprijateljski nastrojene osobe ometale vatrogasce.
Vatrogasne ekipe intervenisale su i u drugim područjima, dok je u Saint-Étienneu mladić teško povrijeđen kada mu je eksplozivna naprava raznijela ruku. Gradonačelnik Régis Juanico ocijenio je da se takva tragedija nikada nije smjela dogoditi. Nemiri u Francuskoj tako su dobili i ozbiljne posljedice po sigurnost učesnika.
Protesti učenika i dublje političke tenzije
Protesti su uslijedili nakon sedmica okupljanja učenika zbog nedostatka kadra i zapuštenih objekata u srednjim školama. Učenicima su se pridružili sindikati i druge protestne grupe, uključujući pokret „žutih prsluka“. Taj pokret ranije je više od godinu demonstrirao protiv rasta troškova života, počevši od 2018. godine.
Francusko ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da su protesti na pojedinim lokacijama uključivali ciljane činove nasilja. Osim Pariza, takvi incidenti zabilježeni su u Marseilleu, Rennesu, Toulouseu i Angersu. Razmjere štete i broj hapšenja dodatno su pojačali pritisak na vlasti.
Novi talas nemira dolazi u periodu duboke političke nesigurnosti u Francuskoj. Predsjednik Emmanuel Macron napustit će dužnost sljedeće godine, a ankete ukazuju na moguću borbu Marine Le Pen i Jean-Luca Mélenchona. Mélenchon je osudio pljačke i paljevine, ali kritikovao policijsko postupanje, što je Lecornu nazvao opasnim i ciničnim.
