Svjetska ekonomija pokazala je veću otpornost nego što se očekivalo, ali Međunarodni monetarni fond upozorava da se iza optimistične slike gomilaju ozbiljni rizici. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva posebno je izdvojila inflaciju, rast javnog duga, ratove, troškove energenata i posljedice klimatskih promjena, uz mogućnosti koje donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije.
Otpornost ekonomije prati niz novih prijetnji
Govoreći u Bangkoku, Kristalina Georgieva rekla je da optimizam proizlazi iz otpornosti globalne ekonomije, ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i snažne dinamike azijskih ekonomija. Ipak, prema njenim riječima, tehnološki napredak istovremeno otvara nova pitanja, posebno u okolnostima geopolitičkih kriza i skupljih energenata.
Georgieva je upozorila da rat u Iranu dodatno utiče na svjetsku ekonomiju kroz rast cijena energenata i jačanje inflatornih pritisaka. Takav razvoj događaja može povećati troškove transporta, proizvodnje i hrane, čime se posljedice prelijevaju na građane i kompanije.
Među dugoročnim rizicima koje je direktorica MMF-a navela nalaze se ratovi, geopolitičke tenzije i klimatske promjene. Poruka institucije istovremeno je optimistična i upozoravajuća: globalna ekonomija zasad odolijeva udarima, ali prostor za nove šokove postaje sve uži.
Skuplji energenti najviše pogađaju siromašnije države
Posebnu zabrinutost Georgieva je izrazila zbog zemalja s nižim prihodima koje zavise od uvoza nafte. One su izložene rastu troškova energenata, dok istovremeno nemaju dovoljno koristi od velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju i tehnološki razvoj.
Prema njenim riječima, inflacija posebno teško pogađa siromašnije slojeve stanovništva. Georgieva je poručila da ljudi širom svijeta ne vole rast cijena, naglašavajući da inflacija djeluje poput poreza na siromašne i dodatno smanjuje njihovu kupovnu moć.
Više cijene energenata mogu se odraziti na gotovo cijeli lanac troškova, od prevoza i proizvodnje do prehrambenih proizvoda. Zbog toga se pritisak ne zadržava samo na tržištu energenata, već se direktno prenosi na svakodnevni život građana i poslovanje kompanija.
Rast javnog duga ograničava razvojne mogućnosti
Pored inflacije, veliki problem predstavlja i rast troškova servisiranja javnog duga. Georgieva je navela da je udio otplate dugova u državnim prihodima zemalja s niskim dohotkom posljednjih godina povećan sa osam na 14 posto.
Veći dio javnih prihoda tako odlazi na otplatu ranijih zaduženja, umjesto na zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i razvoj. To posebno sužava manevarski prostor državama koje su već osjetljive na promjene cijena energenata i uslove na međunarodnim finansijskim tržištima.
Direktorica MMF-a poručila je da ta institucija ima odgovornost pomoći ugroženim državama kroz restrukturiranje dugova, mobilizaciju finansijskih sredstava i stvaranje uslova za privatne investicije. Istovremeno, umjetna inteligencija može povećati produktivnost i podstaći rast, ali nosi rizik za tržište rada i ravnomjernu raspodjelu koristi.
