Istraga o Sarajevo Safariju u Austriji obustavljena je nakon procjene da prikupljeni materijal nije dovoljan za nastavak postupka. Predmet se odnosio na dvojicu austrijskih državljana osumnjičenih da su tokom rata u Bosni i Hercegovini pucali na civile u opkoljenom Sarajevu. Odluku je prihvatilo austrijsko Ministarstvo pravde nakon izvještaja tužilaštva.
Ministarstvo pravde prihvatilo prijedlog tužilaštva
Austrijsko Ministarstvo pravde odlučilo je prihvatiti prijedlog Tužilaštva u Kremsu i obustaviti istragu o mogućem učešću austrijskih državljana u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. O predmetu je raspravljalo i Vijeće za upute pri Ministarstvu pravde, nakon što je tužilaštvo dostavilo izvještaj o provedenim radnjama.
Kao osnovni razlog za obustavu navedeno je da nema dovoljno dokaza protiv osumnjičenih. Svjedoci su, prema dostupnim informacijama, o njihovom mogućem učešću govorili na osnovu onoga što su čuli od drugih osoba, a ne na temelju neposrednih saznanja o događajima.
Istražitelji su, prema navodima iz predmeta, zaključili i da profil mogućeg počinioca nije odgovarao osobi protiv koje je istraga vođena. Utvrđeno je također da jedan od osumnjičenih nije imao finansijske mogućnosti za putovanje u Bosnu i Hercegovinu, što je dodatno oslabilo sumnje obuhvaćene istragom.
Predmet pokrenut nakon parlamentarnog pitanja
Istraga je od aprila vođena protiv jednog austrijskog državljanina čiji je identitet poznat i još jednog Austrijanca čije ime nije objavljeno. Informacije o mogućoj umiješanosti stigle su iz Južnog Tirola, a jedan od muškaraca sumnjičen je da je tokom rata doputovao u Sarajevo i kao snajperista pucao na civile.
Postupak je pokrenut nakon parlamentarnog pitanja bivše austrijske ministrice pravde Alme Zadić. Ona je sada glasnogovornica stranke Zeleni za pravosuđe, a pitanje je otvorilo provjere navoda o mogućem učešću austrijskih državljana u zločinima tokom opsade Sarajeva.
Paralelno s austrijskim predmetom, istragu je vodilo i Tužilaštvo u Milanu. Povod su bile tvrdnje italijanskog pisca Ezija Gavazenija, koji je prošle godine naveo da je više od 400 stranih državljana plaćalo vojsku Republike Srpske kako bi sa snajperskih položaja pucali na stanovnike opkoljenog grada.
Navodi o „snajperskim turistima“ bez potvrđenih dokaza
Gavazzeni za svoje tvrdnje nije iznio dokaze, već ih je zasnivao na glasinama. U junu je objavljeno i da milansko tužilaštvo nema dovoljno materijala za zahtjev kojim bi bilo pokrenuto suđenje protiv jednog osumnjičenog, jer su tada postojale samo indicije.
Slučaj je u javnosti često opisivan izrazom „snajperski turisti“, ali odluka austrijskih vlasti ne potvrđuje postojanje takve organizovane prakse. Naprotiv, u konkretnom predmetu procijenjeno je da svjedočenja i druge okolnosti nisu dostigli nivo potreban za nastavak istrage.
Ukazano je i na način na koji su pojedini međunarodni mediji izvještavali o ovom slučaju. Prema ocjeni bečkog lista, dio izvještaja ostavljao je utisak da postoje dokazi o postojanju snajperskih turista, iako su se navodi zasnivali na sumnjama koje nisu bile potkrijepljene dokazima.
