Nedostatak doktora u Hrvatskoj posebno je izražen u porodičnoj medicini, a teškoće su najvidljivije u manjim sredinama i na otocima. Prema dostupnim podacima, zemlji trenutno nedostaje oko 288 ljekara tog profila, dok bi ih gotovo 900 u narednih pet godina moglo otići u penziju. Zbog toga se zdravstveni sistem sve više oslanja na stručnjake iz susjednih zemalja, ali i na penzionisane ljekare.
Otoci bez doktora teško mogu funkcionisati
Na otoku Veli Iž doktor ima mnogo širu ulogu od pružanja uobičajene zdravstvene zaštite. Predsjednik Mjesnog odbora Siniša Kulišić kaže da je ljekar stanovnicima, uglavnom penzionerima, sigurnost kada im je pomoć potrebna. Njegovo odsustvo, dodaje, značajno otežava svakodnevni život na otoku.
U takvim sredinama doktor često nije dostupan samo tokom uobičajenog radnog vremena. Zrinka Huđek-Leskovar, specijalistica porodične medicine i predsjednica KoHOM-a, upozorava da ljekari na otocima praktično dežuraju za pacijente tokom cijelog dana i noći. Poseban problem predstavlja udaljenost hitne službe, bolnice i odgovarajućeg prijevoza.
Huđek-Leskovar navodi da je rad na otocima zahtjevan upravo zato što ljekar nije samo zdravstveni radnik tokom osam sati. Iako život uz more može djelovati privlačno, pacijenti ga pozivaju u različitim situacijama i u bilo koje doba. Zbog toga je popunjavanje tih radnih mjesta posebno složeno.
Penzionisani Sarajlija ponovo liječi pacijente
Luka Pirnat, penzionisani doktor porodične medicine i specijalista opće hirurgije, stigao je iz Sarajeva na Veli Iž. O preseljenju u Hrvatsku razmišljao je i tokom pandemije, a odluku je dodatno podstakla informacija da je otok ostao bez doktora. Tamo je prepoznao priliku da se ponovo vrati poslu.
Pirnat je cijeli radni vijek proveo u rodnom Sarajevu, gdje je penzionisan sa 65 godina. Ipak, kaže da doktor teško može potpuno prestati biti doktor. Nakon početnog odmora, nedostatak posla i pacijenata ponovo su otvorili pitanje njegovog angažmana, koji je na kraju nastavljen upravo na otoku.
Njegov primjer pokazuje koliko iskustvo starijih ljekara može biti važno za manje zajednice. Predsjednica KoHOM-a ističe da su kolege starije od 65, pa i 70 godina, veliko bogatstvo sistema jer svojim ostankom na poslu sprečavaju dodatno pogoršanje dostupnosti porodične medicine.
Hrvatsku čeka novi talas odlazaka u penziju
Podaci KoHOM-a ukazuju na ozbiljnu kadrovsku prazninu u Hrvatskoj. Oko 288 ljekara porodične medicine trenutno nedostaje, dok čak 859 doktora u toj oblasti ima više od 60 godina. Više od 50 njih već je napunilo 70 godina, ali i dalje rade.
Starosna struktura predstavlja jedan od ključnih problema, upozorava Huđek-Leskovar. Prosječna dob ljekara porodične medicine veća je od 50 godina, a u narednih pet godina gotovo 900 doktora trebalo bi otići u penziju. Time bi postojeći nedostatak doktora u Hrvatskoj mogao postati još izraženiji.
Huđek-Leskovar smatra da bi bez konkretnih poteza zdravstvene administracije moglo doći do kolapsa porodične medicine. Dolazak ljekara iz susjednih zemalja i angažman penzionera trenutno ublažavaju problem, ali dostupni podaci pokazuju da je potreban dugoročan odgovor, posebno za otoke i manje sredine.
