Hrvatska bi se u narednoj deceniji mogla suočiti s manjkom radne snage od 327.000 ljudi. Procjena Svjetske banke ukazuje na smanjenje domaće ponude radnika, dok bi privredi istovremeno bili potrebni novi zaposleni. Takav razvoj dodatno bi povećao značaj stranih radnika, produktivnosti i uključivanja neaktivnog stanovništva.
Procjena manjka do 2035. godine
Prema procjeni Svjetske banke, ponuda radne snage u Hrvatskoj do 2035. godine mogla bi se smanjiti za oko 291.000 ljudi. Istovremeno, privredi bi moglo biti potrebno još približno 36.000 radnika, što bi ukupan manjak podiglo na 327.000.
Podaci pokazuju da problem neće nastati samo zbog novih potreba poslodavaca, već i zbog smanjenja broja domaćeg stanovništva sposobnog za rad. Hrvatsko tržište rada tako ulazi u period u kojem će biti sve teže pronaći nove radnike unutar zemlje.
Procjena se odnosi na naredne godine, ali posljedice demografskih kretanja već su vidljive u pojedinim djelatnostima. Nedostatak zaposlenih posebno je izražen u građevinarstvu, turizmu, saobraćaju, industriji i uslužnim djelatnostima, gdje poslodavci sve teže pronalaze domaću radnu snagu.
Zaposlenost raste, ali radnika je sve manje
Strategija poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje do 2030. godine predviđa nastavak rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti. Uz pretpostavku prosječnog godišnjeg rasta BDP-a od 2,5 posto, broj zaposlenih mogao bi porasti sa oko 1,73 miliona u 2025. na 1,84 miliona u 2030. godini.
Istovremeno, očekuje se smanjenje broja nezaposlenih sa približno 80.000 na manje od 60.000. Iako takvi pokazatelji ukazuju na povoljnije prilike za zapošljavanje, oni ne uklanjaju osnovni problem: broj stanovnika u radnoj dobi nastavlja padati.
Hrvatski zavod za zapošljavanje upozorava da strani radnici postaju sve važniji za održavanje privredne aktivnosti. Njihov značaj raste zbog povećane potražnje za radnicima, ali i zbog demografskih trendova koji smanjuju broj ljudi dostupnih na domaćem tržištu rada.
Strani radnici i produktivnost kao moguća rješenja
Hrvatska problem manjka radne snage neće moći riješiti samo novim zapošljavanjem domaćeg stanovništva. Čak i uz očekivani rast zaposlenosti do 2030. godine, raspoloživi broj ljudi u radnoj dobi nastaviće se smanjivati, dok će privreda tražiti dodatne zaposlene.
Među mogućim odgovorima izdvajaju se veće oslanjanje na stranu radnu snagu, rast produktivnosti i automatizacija procesa. Važnu ulogu mogu imati i mjere za uključivanje trenutno neaktivnog stanovništva u tržište rada, navodi se u procjenama i očekivanjima o budućim kretanjima.
Ako se sadašnji trendovi nastave, strani radnici mogli bi postati jedan od ključnih oslonaca hrvatskog tržišta rada, a ne samo njegova dopuna. Brojka od 327.000 potencijalno nedostajućih radnika pokazuje da demografski izazov može prerasti u ozbiljan ekonomski problem.
