Povratak u BiH za porodicu Raič značio je zamjenu života u Dublinu povratkom u Mostar, uz oslonac na porodicu i prijatelje. Robert i Kristina odluku su donijeli prije polaska starije kćerke u školu. Njihovo iskustvo prati i mostarska škola, koja bilježi više učenika pristiglih iz inostranstva.
Porodica, stanovanje i djeca presudili za povratak
Robert Raič rekao je da su on i supruga odluku o povratku morali donijeti prije početka školovanja njihove starije kćerke. Nisu željeli da dijete prelazi iz jednog školskog i jezičkog sistema u drugi, a rođenje mlađe kćerke dodatno je usmjerilo porodične prioritete.
Finansije su takođe imale važnu ulogu. Raič je naveo da su u Irskoj veliki dio prihoda izdvajali za veći najam i vrtić, dok su u Mostaru uspjeli kupiti stan, što bi im u Dublinu zahtijevalo mnogo više vremena.
Porodica i prijatelji bili su među ključnim razlozima za povratak, uz procjenu da je Mostar sigurniji i praktičniji za odgoj djece. Starija kćerka brzo se prilagodila novoj sredini, a prema riječima njenog oca, posebno joj prijaju škola, vrtić, treninzi i češće druženje.
Povratak u BiH donio bliskost, ali i nove obaveze
Prilagodba povratku nije prošla bez izazova, naročito zbog promjene govornog područja. Ipak, Raič kaže da se starija kćerka brzo snašla jer je bilingvalna, dok će mlađa nakon navršene godine biti upisana u jaslice.
Kristina tek treba početi tražiti posao, a Robert još kratko radi u Dublinu kao analitičar podataka. Njegov poslodavac ne omogućava rad na daljinu u punom radnom vremenu, pa će taj period iskoristiti za završetak uređenja mostarskog stana i potragu za poslom u Hercegovini.
Raič smatra da je organizacija porodičnog života u Mostaru jednostavnija zbog blizine ljudi na koje se mogu osloniti. Porodici neće nedostajati irska privatnost i praktična putovanja, ali će im nedostajati manje, kako navodi, osjećaj materijalizma, užurbanosti i vremena provedenog u transportu.
Mostarska škola bilježi više učenika iz inostranstva
Anđelko Rogić, direktor Osnovne škole Bartola Kašića u Rodoču kod Mostara, potvrdio je da je u posljednje dvije godine zabilježen veći broj upisa djece koja su ranije pohađala nastavu u inostranstvu. U tom periodu školu je upisalo osam takvih učenika, a jedna porodica vratila se iz Australije sa troje djece.
Rogić je rekao da učenici uglavnom brzo savladaju jezik i prilagode se drugačijem obrazovnom sistemu. Veće početne poteškoće imali su pojedini učenici pristigli iz Australije, ali škola nije zabilježila trajnije probleme niti smatra da je potreban poseban program za povratnike.
Nastavnici dobijaju uputu da djeci pruže dodatnu pomoć i pokažu fleksibilnost kada je to potrebno. Rogić navodi da roditelji do sada nisu prijavljivali značajnije teškoće, dok se prema njegovim saznanjima sličan trend bilježi i u školama Zapadnohercegovačkog kantona.
