Bosna i Hercegovina glasala je protiv rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se traži ukidanje američkog ekonomskog, trgovinskog i finansijskog embarga Kubi. Takav stav predstavlja promjenu u odnosu na prošlogodišnje suzdržano glasanje. Ovogodišnje glasanje o embargu Kubi donijelo je i najnižu podršku rezoluciji od početka njenog usvajanja 1992. godine.
BiH promijenila stav na ovogodišnjem glasanju
Za rezoluciju je glasalo 130 država, dok je 17 bilo protiv, a 25 suzdržano. Bosna i Hercegovina prošle godine nije podržala ni jednu ni drugu stranu, ali je ove godine zauzela drugačiji stav i pridružila se državama koje su glasale protiv dokumenta.
Pored BiH, protiv rezolucije su bile Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Litvanija, Maroko, Sjeverna Makedonija, Paragvaj i Slovenija. Za većinu tih zemalja ovo je bilo prvo glasanje protiv zahtjeva za ukidanje američkih mjera prema Kubi.
Sjedinjene Američke Države i Izrael ponovo su glasali protiv rezolucije. Promjena stava BiH posebno se izdvaja kada se uporedi s oktobrom 2025. godine, kada je rezolucija dobila 165 glasova za, sedam protiv i 12 suzdržanih.
Podrška rezoluciji pala na najniži nivo
Ovogodišnji rezultat predstavlja najslabiju podršku rezoluciji otkako je Kuba 1992. godine počela da je predlaže. Najveća podrška zabilježena je 2016. godine, kada je za usvajanje glasala 191 država, dok nijedna zemlja nije bila protiv.
Pad podrške uslijedio je nakon kampanje Washingtona usmjerene na države koje bi mogle promijeniti raniji stav. Među zemljama koje su ove godine bile suzdržane našle su se i Njemačka, Italija i Latvija, što pokazuje šire promjene u glasanju.
Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodríguez prije glasanja optužio je Sjedinjene Američke Države da ekonomskim pritiskom napadaju jednu članicu Ujedinjenih nacija. Poručio je: „Kuba nije prijetnja. Blokada je prijetnja.“
Rezolucija nije pravno obavezujuća za SAD
Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nema pravno obavezujuću snagu. Konačnu odluku o eventualnom ukidanju američkog embarga može donijeti samo Kongres Sjedinjenih Američkih Država, pa glasanje samo po sebi ne mijenja američku politiku prema Kubi.
Kuba se posljednjih mjeseci suočava sa sve težom ekonomskom situacijom. Američki predsjednik Donald Trump najavio je krajem januara carine državama koje Kubi prodaju ili isporučuju naftu, što je dodatno otežalo snabdijevanje ostrva gorivom.
Posljedice se, prema navodima iz materijala, osjećaju kroz česte nestašice električne energije. One otežavaju snabdijevanje vodom, pripremu hrane te funkcionisanje telefonskih i internet usluga, dok Havana embargo smatra oblikom ekonomskog rata, a Washington pritiskom na vlast u Havani.
