Zagađeni zrak u Sarajevu s dolaskom hladnijih dana ponovo postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju. Pulmolog Armin Homoraš upozorava da smog može štetiti i zdravim ljudima, dok su posebno ugroženi hronični bolesnici, djeca, trudnice i starije osobe. Građanima savjetuje oprez, praćenje kvaliteta zraka i smanjenje boravka na otvorenom tokom najzagađenijih perioda.
Kako smog oštećuje pluća i disajne puteve
Dr. Armin Homoraš, specijalista pulmologije s Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, navodi da zagađenje sadrži čestice i plinove koji prodiru duboko u disajne puteve. Kod zdravih ljudi mogu izazvati nadražaj grla, kašalj, otežano disanje i stezanje u prsima.
Poseban rizik predstavljaju PM2.5 čestice, koje mogu dospjeti do plućnih alveola i ući u krvotok. Prema objašnjenju pulmologa, njihov ulazak pokreće upalnu reakciju, oticanje disajnih puteva i pojačano stvaranje sekreta, čime se otežava normalna razmjena kisika.
Dugotrajna izloženost, upozorava Homoraš, može ubrzati gubitak plućne funkcije i povećati rizik od hronične opstruktivne bolesti pluća, odnosno HOBP-a, kao i karcinoma pluća. Aeropolutanti pritom stvaraju slobodne radikale koji oštećuju osjetljivo plućno tkivo i narušavaju njegovo funkcionisanje.
Ko je najugroženiji i kada potražiti pomoć
Najosjetljivije grupe su djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici, posebno oni s astmom, bronhitisom, HOBP-om ili srčanim oboljenjima. Djeca brže dišu i unose više zraka u odnosu na tjelesnu masu, dok kod hroničnih pacijenata i manji porast zagađenja može izazvati naglo pogoršanje.
Rizik nije ograničen samo na osobe s ranije utvrđenim bolestima. Homoraš ističe da i zdravi građani nakon kratkotrajne izloženosti mogu osjetiti peckanje očiju, suhi kašalj, iritaciju grla i kraći dah tokom fizičke aktivnosti, dok duže izlaganje može smanjiti kapacitet pluća.
Otežano disanje, iscrpljujući kašalj, zviždanje, bol ili pritisak u grudima, neobičan umor, vrtoglavica i slabost ne bi se trebali ignorisati. Posebno je alarmantno iskašljavanje gustog žutog ili zelenog sekreta, a pojava krvi u iskašljaju zahtijeva da se bez odlaganja potraži ljekarska pomoć.
Mjere zaštite i potreba za sistemskim rješenjima
Građani bi trebali pratiti indeks kvaliteta zraka putem pouzdanih aplikacija i lokalnih mjernih stanica, te izbjegavati boravak i fizičku aktivnost na otvorenom kada su koncentracije polutanata visoke. Homoraš kao zaštitu preporučuje FFP2 ili N95 maske, koje mogu zadržati najveći dio opasnih sitnih čestica.
U zatvorenim prostorima mogu pomoći pročišćivači sa certificiranim HEPA filterima, jer smanjuju koncentraciju PM2.5 i PM10 čestica. Pulmolog također navodi da boravak na planinama iznad sloja temperaturne inverzije, kada je moguć, može umanjiti izloženost smogu i dati plućima predah.
Ipak, zagađeni zrak u Sarajevu ne može se trajno riješiti samo individualnim mjerama. Homoraš poziva na napuštanje uglja i drugih nečistih energenata, širenje toplifikacione mreže i snažnije subvencije domaćinstvima koja prelaze na ekološki prihvatljivije grijanje.
