Kriza u Paragvaju produbila se nakon sloma velike digitalne Ueno Banke, zbog kojeg je gotovo tri miliona ljudi ostalo bez pristupa novcu. Predsjednik Santiago Peña zasad ostaje na dužnosti jer parlament nije imao kvorum za odlučivanje o njegovoj ostavci. Istovremeno, protiv njega se nastavlja postupak opoziva.
Slom Ueno Banke pogodio milione građana
Ueno Banka za nekoliko je godina izrasla u jednu od najvećih finansijskih institucija u Paragvaju. Zahvaljujući mobilnom bankarstvu i jednostavnom otvaranju računa, privukla je klijente koji su činili približno 60 posto odraslog stanovništva. Zbog toga je njen pad brzo prerastao okvire pojedinačne poslovne krize.
Posljedice su građani osjetili gotovo odmah. Klijenti nisu mogli pristupiti novcu koji su koristili za plaće, penzije, hranu, stanarinu i svakodnevne račune, dok je istovremeno otvoreno pitanje sigurnosti njihovih životnih ušteđevina. Kriza je tako dobila i snažnu socijalnu dimenziju.
Centralna banka Paragvaja saopćila je da je 2. novembra pokrenula postupak sanacije, nakon što je pokazatelj solventnosti banke pao ispod polovine zakonskog minimuma. Regulator je naveo da je intervencija bila potrebna radi zaštite štediša i sprečavanja širenja problema na ostatak finansijskog sistema.
Javni novac i veze predsjednika pod lupom
Prema izvještajima Reutersa, Ueno Banka upravljala je s približno 850 miliona dolara državnog novca. Ta činjenica dodatno je pojačala pitanja o tome kako su javna sredstva povjerena privatnoj instituciji koja je kasnije zapala u ozbiljne finansijske probleme.
Predsjednik Santiago Peña ranije je bio dioničar holdinga povezanog s vlasnicima banke, a iz te je vlasničke strukture izašao u martu 2025. godine. Njegova administracija u međuvremenu je omogućila snažno širenje poslovanja banke, što je otvorilo sumnje u mogući sukob interesa.
Dodatnu pažnju izazvala je uloga Carlosa Carvalla, čelnika centralne banke kojeg je imenovao Peña, a koji je ranije bio povezan s Uenom. Carvallo je tokom krize podnio ostavku. Peña odbacuje optužbe za nezakonito postupanje, dok će istrage trebati utvrditi jesu li političke veze uticale na nadzor.
Opoziv predsjednika i zaštita štediša
Peña je objavio da podnosi ostavku, navodeći očuvanje stabilnosti zemlje, društvenog mira i demokratskih institucija kao razloge. Parlament, međutim, nije uspio završiti postupak njenog prihvatanja zbog nedostatka kvoruma, pa predsjednik zasad ostaje na funkciji i najavljuje odazivanje Senatu.
Zastupnički dom jednoglasno je podržao pokretanje postupka opoziva, a konačne odluke sada su u rukama Senata. Istovremeno, tužilaštvo je izdalo naloge za hapšenje osam sadašnjih i bivših rukovodilaca Ueno Banke. Istraga treba razjasniti kako je došlo do nesolventnosti i jesu li problemi ranije prijavljivani.
Sistem osiguranja depozita garantuje štedne uloge do 228,3 miliona gvaranija po deponentu u pojedinoj banci, dok je najavljena početna isplata do deset miliona gvaranija. Centralna banka naglašava da je riječ o problemu konkretne institucije, a ne dokazu opće nesolventnosti bankarskog sistema.
