Akademski plenum ocijenio je da dostupni bibliometrijski podaci ne potvrđuju tvrdnju da je Stojan Radenović najbolji srpski matematičar. U saopštenju su uporedili njegov broj citata s podacima o matematičaru Stevi Steviću. Istovremeno su istakli da se naučna izuzetnost ne može procjenjivati samo na osnovu bibliometrijskih pokazatelja.
Podaci o citatima ne potvrđuju iznesenu tvrdnju
Prema podacima platforme TOPSCINET za 2026. godinu, Stojan Radenović ima 7.915 citata, dok Stevo Stević ima 14.430. Akademski plenum naveo je da razlika ostaje i nakon što se iz ukupnog broja isključe autocitati, odnosno citati koje autori daju vlastitim radovima.
Nakon isključivanja autocitata, Radenović ima 5.797 citata, a Stević 7.734, navodi Akademski plenum. U saopštenju se time dovodi u pitanje tvrdnja poslanika Aleksandra Vučića da je Radenović najbolji srpski matematičar, jer uporedni podaci ne daju takvu potvrdu.
Plenum je posebno ukazao na strukturu Radenovićevih citata. Prema njihovim navodima, autocitati čine 26,76 odsto ukupnog broja, dok je 14 od 16 autora koji su ga najviše citirali ranije bilo među njegovim koautorima na drugim radovima.
Broj objavljenih radova i troškovi časopisa
Akademski plenum naveo je da je Radenović od 2020. godine objavio 46 radova u časopisima koji naplaćuju objavljivanje. U njihovoj procjeni, ukupne naknade za te radove iznosile bi 113.400 švajcarskih franaka, prije mogućih popusta i oslobađanja od plaćanja.
Procjena je napravljena na osnovu cjenovnika koje je Akademski plenum koristio u vlastitoj analizi. U saopštenju nije navedeno da sama činjenica plaćanja naknade predstavlja dokaz o kvalitetu ili nekvalitetu objavljenih radova, već je podatak predstavljen u okviru šire ocjene bibliometrijskih pokazatelja.
Akademski plenum istakao je da broj citata sam po sebi nije dovoljan za procjenu naučne izuzetnosti. Kako navode, za tvrdnju da je neko najbolji matematičar potrebno je predstaviti njegove originalne rezultate i objasniti njihov doprinos razvoju matematike.
Radenovićev politički angažman i ocjene plenuma
Aleksandar Vučić je, obrazlažući prijedlog da Radenović bude predsjednik Narodne skupštine, isticao njegove naučne rezultate. Tokom kampanje predstavljao ga je kao najvećeg srpskog matematičara, što je postalo povod za reakciju Akademskog plenuma.
Plenum smatra da uzajamne pohvale Vučića i Radenovića nisu mjerilo naučne izuzetnosti. Radenović je predsjednika Srbije nazvao „posebnim sinom srpskog naroda“, ali Akademski plenum ocjenjuje da takve izjave ne mogu biti dovoljna preporuka za rukovođenje parlamentom.
Akademski plenum je neformalna mreža nastavnika, saradnika i istraživača sa visokoškolskih i naučnoistraživačkih institucija, prvenstveno u Vojvodini. Inicijativa, sa sjedištem u Novom Sadu, osnovana je 7. maja 2025. godine radi djelovanja o visokom obrazovanju, akademskim slobodama i društvenim pitanjima.

