Home Blog Page 41

Muškarac koji je pretučen u centru Tuzle zbog majice je policajac iz Srbije

Muškarac koji je pretučen u večernjim satima u centru Tuzle, nakon što je nosio majicu s natpisom “I sve je isto kao pre”, jeste policajac iz Srbije, tačnije iz Sombora. Prema dostupnim informacijama, fizički napad su izvršili pripadnici navijačke grupe Fukare Tuzla, koji su incident ocijenili kao otvorenu provokaciju.

Prema navodima iz Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona, sve osobe povezane s događajem su identifikovane, uključujući i pretučenog stranca koji je odbio podnijeti prijavu.

“Lica koja se dovode u vezu s događajem su identifikovana, kao i lice strani državljanin koji nije želio podnijeti prijavu nadležnoj policijskoj stanici u vezi navedenog događaja”, saopćeno je iz MUP-a TK.

Prema operativnim saznanjima, policajac iz Srbije se navodno fotografisao ispred tuzlanske Kapije noseći majicu sa sporni natpisom, koji se često vezuje za navijačku grupu Delije Crvene zvezde i simboliku blisku četničkoj ikonografiji.

Identifikovani napadači su Ajdin Joldić i Amer Hajdarević, poznati kao vođe navijačke grupe Fukare. Njih će saslušati pripadnici MUP-a TK, nakon čega će tužilac odlučiti o daljnjim koracima i mogućem pokretanju postupka.

Zanimljivo je da je pretučeni policajac iz Srbije, u telefonskom razgovoru s istražnim organima, izjavio kako je “svjestan da je pogriješio” te je odbio da ikoga tereti ili podnese prijavu.

Ovaj slučaj dolazi u posebno osjetljivom kontekstu, budući da je tuzlanska Kapija mjesto kolektivne traume i sjećanja na civilne žrtve rata, a bilo kakvo provociranje na toj lokaciji izaziva snažne reakcije javnosti.

Cijene dostigle kritičnu tačku: Hrvatska po smještaju skuplja od Grčke, Italije i Španije.

Direktor HTZ-a upozorava: Hrvatska na ivici cjenovne konkurentnosti, turizam ne smije postati luksuz

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić upozorio je da su cijene smještaja u Hrvatskoj dostigle kritičnu tačku i da se zemlja nalazi na granici gubitka cjenovne konkurentnosti u odnosu na druge mediteranske destinacije.

Gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a, Staničić je apelovao na ugostiteljski sektor da pažljivo i odgovorno formira cijene svojih usluga, ističući da bi kratkoročni interes mogao imati ozbiljne posljedice po dugoročnu održivost turizma.

“Danas smo još jednom na Vijeću za upravljanje razvojem turizma apelovali na sektor da bude razuman s cijenama. Turizam je djelatnost na duge staze, a ne smijemo donositi pogrešne poteze zbog kratkoročnog profita,” rekao je Staničić.

Prema podacima iz Eurostata i drugih izvora, Hrvatska se, kada je riječ o cijenama, nalazi na samoj granici održive konkurentnosti. Kako navodi Staničić, hrvatski hoteli i kampovi još uvijek su povoljniji u odnosu na Austriju i Njemačku, ali već sada skuplji od onih u Grčkoj, Italiji i Španiji.

“Privatni smještaj u Hrvatskoj skuplji je nego u Italiji i Francuskoj, a tek nešto jeftiniji od grčkog i španskog,” dodao je.

Posebno je upozorio da bi daljnje, nepromišljeno povećanje cijena moglo rezultirati padom interesovanja turista, posebno onih koji dolaze iz osjetljivijih tržišta.

“Još uvijek smo u okvirima, ali došli smo do ruba,” poručio je.

Iako Hrvatska i dalje bilježi rast dolazaka s glavnih emitivnih tržišta poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Sjedinjenih Američkih Država, Staničić naglašava da će upravo cijena biti odlučujući faktor pri odabiru destinacije.

“Iako sigurnost postaje sve važnija, cijene će presuditi gdje će turisti ići,” zaključio je direktor HTZ-a.

Posjetioci Thompsonovog koncerta pod istragom: Austrija razmatra protjerivanje i sankcije za 17.000 svojih državljana

Thompsonov koncert pod istragom: Austrija razmatra protjerivanje i sankcije za 17.000 svojih državljana

Koncert kontroverznog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, održan 5. jula u Zagrebu pred više od pola miliona ljudi, izazvao je diplomatsku i pravnu buru u Austriji. Prema podacima austrijskog lista Kleine Zeitung, na događaju je prisustvovalo više od 18.000 osoba iz Austrije, što sada postaje fokus ozbiljne istrage.

Austrijske vlasti, u saradnji s hrvatskim istražnim organima, analiziraju video i foto materijale s koncerta zbog sumnje na prisustvo ustaških simbola, pokliča i govora mržnje. Na snimcima su, prema medijskim izvještajima, zabilježene ustaške zastave i povici “Za dom spremni”, što austrijski zakoni tretiraju kao oblik nacističkog pozdrava.

Prema riječima uglednog austrijskog pravnika Rudolfa Vouka, simboli ustaške organizacije potpadaju pod Zakon o simbolima (Symbolgesetz) i Zakon o zabrani (Verbotsgesetz) iz 1947. godine. Ovi zakoni omogućavaju pokretanje kaznenih postupaka i protiv osoba koje su počinile prekršaje van teritorije Austrije, ukoliko su državljani Austrije ili imaju stalni boravak u zemlji.

“To znači da je i nošenje ustaških simbola u Hrvatskoj kažnjivo u Austriji, ukoliko je počinitelj austrijski državljanin ili ima boravišnu dozvolu,” objasnio je Vouk.

Iz austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova potvrđeno je da se vodi preliminarna istraga i da nadležni organi imaju zakonske alate za djelovanje, čak i kada se incidenti dese u inostranstvu. Iako nisu iznosili konkretne detalje zbog međunarodne saradnje s hrvatskim institucijama, potvrdili su da se slučaj shvata krajnje ozbiljno.

Prijetnja gubitkom boravišta i zatvorskim kaznama

Za lica koja su identifikovana na snimcima i koja su prekršila zakone Austrije, moguće su novčane kazne, zatvorske kazne, pa čak i oduzimanje boravišnih dozvola ili austrijskog državljanstva, ukoliko se dokaže kršenje zakonskih odredbi o zabrani fašističkih i nacističkih simbola.

Austrijski mediji i dio političke javnosti otišli su i korak dalje, nazivajući događaj “najvećim fašističkim skupom u Evropi nakon pada Frankovog režima u Španiji”. Takve ocjene dodatno otežavaju poziciju organizatora, ali i hrvatskih vlasti koje nisu spriječile korištenje spornih simbola.

Ovo pitanje bi, prema mišljenju pravnih stručnjaka, moglo imati i šire političke posljedice za odnose Hrvatske s pojedinim članicama Evropske unije, posebno onima koje imaju stroge zakone o zabrani ekstremističkih simbola i poruka.

Istraga je još uvijek u toku, a prve konkretne mjere očekuju se po okončanju pregleda svih dostupnih materijala i formalne identifikacije lica s potencijalnim ulogama u kršenju zakona.

BiH napredovala na globalnoj listi pasoša: Najbolji plasan u zadnjoj deceniji, sve bliže evropskim standardima

Singapur ponovo na vrhu liste najmoćnijih pasoša svijeta: BiH ostvarila najbolji plasman u posljednjoj deceniji

Henley Passport Index objavio je najnoviju listu najmoćnijih pasoša svijeta za 2025. godinu, a na samom vrhu ponovo se našao pasoš Singapura, koji omogućava bezvizni pristup u čak 193 države širom svijeta.

Drugo mjesto dijele Japan i Južna Koreja, čiji državljani mogu putovati bez vize u 190 zemalja. Treće mjesto zauzima sedam članica Evropske unije – Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija i Španija – s mogućnošću ulaska u 189 destinacija.

Posebno vrijedi istaknuti da su Hrvatska i Slovenija po prvi put ušle među deset najmoćnijih pasoša na svijetu, zauzevši deveto mjesto s pristupom u 183 zemlje.

Bosna i Hercegovina ostvarila je značajan pomak, zauzevši 42. mjesto sa bezviznim pristupom u 123 države, što predstavlja najbolji rezultat od 2014. godine. Ovaj napredak dodatno osnažuje međunarodni položaj zemlje i nudi veću slobodu kretanja bh. građanima.

U poređenju sa susjedstvom, Srbija se nalazi na 34. mjestu, dok je Crna Gora zauzela 40. poziciju.

Na dnu liste nalaze se pasoši Iraka, Sirije i Afganistana, koji omogućuju ulazak u manje od 30 zemalja, ukazujući na velike globalne razlike u stepenu slobode kretanja.

Henley Passport Index predstavlja jedan od najpouzdanijih pokazatelja globalne mobilnosti, a napredak BiH u ovom poretku može se tumačiti kao signal jačanja međunarodnih odnosa, ali i mogućnost otvaranja novih vrata građanima za putovanja, poslovne prilike i međunarodne integracije.

Donesena drugostepena presuda Dodiku, očekuje se objava u narednih par dana!

Sud Bosne i Hercegovine završio je izradu drugostepene presude u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a, kao i v. d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Prema dostupnim informacijama, presuda bi mogla biti formalno objavljena do kraja jula, ukoliko ne dođe do nepredviđenih zastoja.

Presudu je donijelo Apelaciono vijeće Suda BiH koje čine sudije Amela Huskić kao izvjestilac, Vesna Jasenković i Hilmo Vučinić. Završena je sadržinska obrada predmeta, a u toku je tehnički dio – priprema pisanog otpravka i njegovo upućivanje strankama u postupku, odnosno advokatima i Tužilaštvu BiH.

Podsjećamo, žalbena sjednica pred Apelacionim vijećem održana je 12. juna, a Milorad Dodik joj nije prisustvovao. Sud BiH je naknadno produžio rok za izradu pisanog otpravka presude, no sada je izvjesno da bi presuda uskoro mogla biti javno poznata.

U ovom trenutku nije poznato da li je Sud potvrdio prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i zabranjeno mu političko djelovanje, ili je ta presuda preinačena, poništena ili izmijenjena u vidu uslovne kazne bez zabrane obavljanja funkcije.

Ukoliko Sud potvrdi prvostepenu presudu, Dodik bi bio pravosnažno osuđen na godinu zatvora, uz zabranu političkog djelovanja. S druge strane, ako mu bude izrečena uslovna kazna, to bi značilo da je proglašen krivim, ali ne bi išao u zatvor, već bi u određenom periodu morao izbjegavati ponavljanje krivičnog djela – konkretno, ne bi smio nastavljati sa suprotstavljanjem odlukama visokog predstavnika.

U međuvremenu, Tužilaštvo BiH je zatražilo strožiju sankciju, uključujući veću kaznu zatvora i produženje zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Paralelno s očekivanjem drugostepene presude, očekuje se i odluka o podizanju optužnice protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela napada na ustavni poredak. Trojica visokih zvaničnika Republike Srpske nedavno su, nakon višemjesečnog izbjegavanja pravosudnih institucija, pristupili Tužilaštvu BiH i dali izjave u okviru ovog predmeta.

Ishod drugostepenog postupka protiv Dodika mogao bi imati šire političke i pravne implikacije, kako za djelovanje visokog predstavnika tako i za ukupnu stabilnost institucionalnog poretka u Bosni i Hercegovini.

Uhapšen na Sjenjaku u Tuzli: Određen pritvor uhapšenom pripadniku OSBiH koji je dilao drogu

Općinski sud u Tuzli jučer je donio rješenje kojim se osumnjičenima Luki Kurtaliću i Asifu Džananoviću određuje mjera pritvora u trajanju od 30 dana, potvrđeno je za Raport iz Općinskog suda u Tuzli.

Riječ je o osumnjičenima koji su, prema navodima iz Tužilaštva, mjesecima bili pod posebnim istražnim radnjama i praćenjem zbog sumnje u organizovanu trgovinu narkoticima.

“Pritvor im je određen zbog osnovane sumnje da su počinili krivična djela. Luka Kurtalić je osumnjičen za dva krivična djela – Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (član 238. stav 1. KZ FBiH), u vezi sa članom 54. KZ FBiH, dok je Asif Džananović osumnjičen za produženo krivično djelo iste vrste, u sticaju sa krivičnim djelom Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga (član 239. stav 3. KZ FBiH),” navode iz suda.

Posebno zabrinjava činjenica da je Asif Džananović aktivni pripadnik Oružanih snaga BiH, dok je Luka Kurtalić, prema saznanjima Raporta, povezan sa Predragom Ratkovićem, jednim od najopasnijih plaćenih ubica iz regije i bivšim pripadnikom zloglasnih Crvenih beretki iz Srbije.

Ratković je prije nekoliko mjeseci uhapšen u jednom hotelu u Tuzli, a sigurnosne službe već duže vrijeme prate njegove kontakte, mrežu i eventualne zadatke u BiH. Istraga je sada dovela i do Kuratlića, za kojeg se sumnja da je dio kriminalne strukture koja ima veze s osobama iz međunarodnog miljea organizovanog kriminala.

Istraga se nastavlja pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva TK, a svi tragovi ukazuju na to da se radi o složenoj i dobro organizovanoj mreži, koja je operisala i unutar vojske, što ovom slučaju daje dodatnu ozbiljnost i težinu.

Pismo radnika aerodroma Tuzla: Radimo za 1050 KM dok ljudi koji nemaju dodir sa radom aerodroma rade za 2000-3000 KM

Vapaj radnika Aerodroma Tuzla

Zamaaero, najznačajnija portal koja se bavi pitanjima aviosaobraćaja je dobio pismo od radnika aerodroma Tuzla, koje bez ikakvih preinaka prenosi u cijelosti. Autor pisma je poznat zamaaero.

Kao dugogodišnji uposlenik Međunarodnog aerodroma Tuzla, želim vam se obratiti kako biste kao relevantan i uticajan medij prenijeli glas nas radnika koji svakodnevno nosimo operativni teret funkcionisanja aerodroma. U nastavku vam dostavljam pismo s nadom da ćete ga objaviti, ili na osnovu njega postaviti konkretna pitanja nadležnim institucijama, posebno ministru saobraćaja Tuzlanskog kantona, gospodinu Zilicu.

Poštovani,

Kao uposlenik Međunarodnog aerodroma Tuzla, osjećam potrebu da se obratim javnosti i nadležnim institucijama, povodom posljednjih najava o mogućem povratku aviokompanije Wizz Air. Iako tu vijest dočekujemo s optimizmom, smatram da je neophodno otvoriti i pitanje interne politike i stanja zaposlenih na aerodromu.

Naime, radnici koji svakodnevno obavljaju ključne poslove za nesmetano funkcionisanje aerodroma – vatrogasci, security služba, higijeničarke, operativne službe, održavanje, električari, služba prihvata i otpreme prtljaga i putnika, svi imaju identične plate u iznosu od svega 1050 do 1150 KM.

S druge strane, zaposlenici Direkcije – uključujući mnoge koji nemaju direktan dodir s radom aerodroma – primaju mjesečne plate u iznosima od 2000 do 3000 KM, i to bez jasno definisanih kriterija, što dodatno pojačava osjećaj nepravde među operativnim osobljem.

Nikada nije urađena sistematizacija radnih mjesta, tako da ne postoji zvanična i transparentna struktura koja bi pošteno vrijednovala obim odgovornosti i složenost poslova koje obavljamo ( kako je moguce da vatrogasci i higjenicarke imaju istu platu ). Ovakvo stanje stvara nezadovoljstvo, narušava međuljudske odnose.

Kao dokaz, ovdje vam dostavljamo i zvanični registar plata zaposlenih, dostupan javnosti putem ovog linka:

Vi ste naš jedini glas i spas. Radnici se plaše javno istupati zbog mogućih posljedica, ali istovremeno vjerujemo da vi, kao ozbiljan medij, imate snagu da ovo pitanje otvorite na pravom mjestu i pred pravim ljudima.

Zato pozivamo ministra saobraćaja TK, gospodina Žilica, da odgovori na sljedeća pitanja:

Ko određuje platnu politiku na Međunarodnom aerodromu Tuzla?

Zašto nije urađena sistematizacija radnih mjesta?

Na osnovu kojih kriterija se određuju koeficijenti i platni razredi?

Šta će ministarstvo i uprava uraditi kako bi se valorizovao rad operativnog osoblja?

Bez ljudi koji svakodnevno fizički drže aerodrom u funkciji – ne postoji ni sigurnost, ni red, ni napredak. Vrijeme je da se naš glas čuje.

S poštovanjem,

Zabrinuti radnici Međunarodnog aerodroma Tuzla

Da li nas Evropa želi? Pogledajte kakvo je raspoloženje među zemljama EU za prijem BiH u Uniju. Najveća podrška iz Švedske!

Unatoč svim unutarnjim izazovima i političkim nesuglasicama, Bosna i Hercegovina još uvijek u znatnoj mjeri uživa povjerenje građana Europske unije kada je u pitanju njezin ulazak u ovu zajednicu, pokazalo je sveobuhvatno istraživanje koje je Europska komisija provela u svih 27 zemalja čanica EU.

Rezultati pokazuju da u samo 10 država čanica više od pola građana ne bi podržalo pristup BiH EU, dok je u većini ostalih ta potpora značajna. U prosjeku, BiH ima više podrške od većine ostalih kandidata sa Zapadnog Balkana.

Podijeljena Europa: Od Švedske do Francuske

Najveća potpora Bosni i Hercegovini dolazi iz Švedske, gdje čak 81% ispitanika podržava njen ulazak u EU. Hrvatska i Slovenija također iskazuju visoku razinu podrške (74% i 70%). Među drugim zemljama koje BiH snažno podržavaju su Danska (67%), Slovačka i Nizozemska (61%), Finska, Irska, Mađarska i Rumunjska (57%), te Španjolska s 56%.

S druge strane, najmanja podrška dolazi iz Francuske (34%) i Češke (38%). Austrija, unatoč historijskoj povezanosti s regijom, daje tek 40% podrške.

Screenshot
Screenshot

BiH bolje rangirana od većine kandidata

Bosna i Hercegovina ima relativno stabilnu i višu razinu podrške u odnosu na mnoge druge kandidate. Tako, primjerice, Kosovo nailazi na izuzetno nisku podršku, posebno u Češkoj (29%) i Austriji (28%). Slična je situacija i s Albanijom te Gruzijom, dok Crna Gora i Sjeverna Makedonija, uz BiH, imaju značajniju potporu u više zemalja, osobito Švedskoj, Hrvatskoj i Sloveniji.

Zanimljivo je da Srbija, unatoč političkim napetostima, dobiva solidnu podršku iz Švedske i Hrvatske, iako u nekim drugim državama ta potpora varira. Moldavija, zbog geografskih i političkih veza s nekim čanicama, također bilježi rastući interes javnosti u EU.

BiH uprkos svemu ima podršku Evropljana

Istraživanje pokazuje da Bosna i Hercegovina, usprkos unutarnjoj nestabilnosti i sporim reformama, i dalje zadržava respektabilan nivo podrške među građanima Europske unije. To je važan signal kako za bh. političke elite tako i za institucije EU, da europski put BiH nije beznadežan, ali da zahtijeva konkretnije i brže korake.

Europski put Bosne i Hercegovine i dalje postoji. Na građanima i liderima BiH je da pokažu da su ga spremni preći do kraja.

Provedeno istraživanje šta bi se desilo na refernudumu u BiH za ulazak u EU

Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja koje je u junu provela Direkcija za evropske integracije BiH, čak 51,5 posto građana smatra da evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, dok 34 posto vjeruje da će BiH postati članica Evropske unije u narednih deset godina.

Istraživanje je provedeno metodom telefonske ankete (CATI), na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika sa područja cijele BiH.


Podrška evropskim integracijama i dalje visoka

U slučaju održavanja referenduma o članstvu u EU, 69,9 posto građana izjasnilo bi se za ulazak BiH u Evropsku uniju. Podrška je i dalje najviša u Federaciji BiH (82,9%), slijedi Distrikt Brčko (71,3%), dok je u Republici Srpskoj podrška znatno niža, ali i dalje značajna – 46,1 posto.

U poređenju s prošlom godinom, zabilježen je blagi pad podrške na državnom nivou, za 1,3 posto.


Razlozi za i protiv ulaska u EU

Glavni razlozi zbog kojih građani podržavaju članstvo u EU su:

  • sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4%)
  • mir i politička stabilnost (29,1%)
  • vladavina prava i poštivanje zakona (28,9%)
  • poboljšanje infrastrukture (8,8%)

S druge strane, među onima koji se protive članstvu, najčešći razlozi su:

  • veći troškovi života i porezi (36,6%)
  • gubitak kulturne raznolikosti (20,2%)
  • iseljavanje stanovništva (17%)
  • prevelika centralizacija (9,1%)
  • povećanje birokratije (8,4%)

Korupcija i politizacija – ključne prepreke

Građani smatraju da je borba protiv korupcije najvažnija reforma koju BiH mora provesti kako bi unaprijedila kvalitet svakodnevnog života (43,4%). Slijede:

  • reforma pravosuđa (18,4%)
  • poreska rasterećenja i zapošljavanje (14,9%)
  • reforma socijalnog sistema (14,2%)

Kao najveću prepreku evropskim integracijama, građani vide politizaciju procesa (30,9%), zatim nespremnost na promjene (25,6%) i objektivne prepreke (14,5%).


Mladi kao glavni dobitnici

Najveći broj ispitanika, njih 42,4 posto, vjeruje da će mladi imati najviše koristi od članstva BiH u EU. Slijede odgovori da će najviše profitirati političari (18,9%) i studenti (10,4%).


Građani prepoznaju EU kao ključnog donatora

Većina građana, odnosno 58,4 posto, prepoznaje Evropsku uniju kao najvećeg donatora sredstava BiH, dok 45,5 posto vjeruje da će EU nastaviti sa proširenjem i dodatno učvrstiti unutrašnje odnose.


Ovi rezultati ukazuju da, uprkos političkim preprekama i općoj neizvjesnosti, podrška građana članstvu u EU ostaje stabilna i široko rasprostranjena, a dominantno viđenje jeste da evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu.

Schmidt objavio ključne odluke: RS plaća Viaduct, Centralna banka finansira izborne reforme, uvede se skeneri

isoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt jutros se obratio građanima BiH i objavio set odluka koje, kako je istakao, imaju za cilj očuvanje funkcionalnosti države i njene finansijske stabilnosti. U fokusu su tri ključna pitanja: arbitražni spor sa firmom Viaduct, finansiranje izborne reforme i zaštita ključnih državnih institucija.

Dug Viaductu ide iz entitetskog udjela

Najznačajnija odluka odnosi se na višegodišnji arbitražni spor sa slovenskom firmom Viaduct, kojoj BiH, po presudi, duguje preko 110 miliona KM zbog jednostranog raskida ugovora od strane vlasti Republike Srpske. Schmidt je poručio da taj dug mora platiti entitet koji ga je i prouzrokovao:

“Ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće”, poručio je Schmidt, podsjetivši da je RS još 2017. preuzela obavezu da isplati dug, ali da do danas “ni fening nije isplaćen”.

Sredstva za isplatu biće izdvojena iz prihoda od putarina, tačnije iz udjela Republike Srpske na Jedinstvenom računu. Uplatu će izvršiti Ministarstvo finansija i trezora BiH, bez utjecaja na redovne budžetske rashode RS-a ili usluge prema građanima.

Dobit Centralne banke za izborne reforme

Druga ključna mjera odnosi se na integritet i modernizaciju izbornog procesa. Schmidt je odlučio da se profit Centralne banke BiH usmjeri na finansiranje novih izbornih tehnologija za Opće izbore 2026. godine, za koje u budžetskim nacrtima nije bilo predviđenih sredstava:

Profit Centralne banke mora služiti državi, ne entitetima. Ovim potezom omogućavamo slobodne i poštene izbore, kako to traže EU i međunarodni standardi”, istakao je visoki predstavnik.

Preostala sredstva, nakon pokrivanja troškova reforme izbora, biće dozvoljena isključivo za upotrebu u državnim institucijama i za izradu državnog budžeta.

Zaštita Centralne banke i BHANSA-e

U cilju očuvanja stabilnosti ključnih državnih institucija, Schmidt je naredio Centralnoj banci BiH, Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) i Pravobranilaštvu BiH da poduzmu hitne mjere kako bi zaštitili interese države i zaustavili sve potencijalne izvršne postupke koji bi mogli ugroziti njihov rad:

Nećemo dozvoliti da Centralna banka i kontrolori zračnog saobraćaja budu taoci neodgovornog ponašanja političara”, poručio je odlučno.

Apel za usvajanje budžeta

Na kraju svog obraćanja, Schmidt je uputio jasan poziv domaćim političkim liderima da prestanu s blokadama i usvoje budžet za 2025. godinu:

“Građani ove zemlje su pokazali strpljenje. Vrijeme je da vlast izabere odgovornost umjesto retorike, napredak umjesto paralize. Put ka Evropi je otvoren, ali ne zauvijek.”

Ove odluke visokog predstavnika stupaju na snagu odmah po objavi na zvaničnoj internet stranici Ureda visokog predstavnika (OHR). Njima Schmidt pokušava osigurati da država BiH ostane funkcionalna, stabilna i u skladu sa svojim međunarodnim obavezama.