Naime, radi se o zapisniku s posljednje sjednice Fiskalnog vijeća BiH na kojem je bilo govora kako da se nađe rješenje o isplati duga Slovencima
Država BiH nije našla način, osim da nezakonito, prema dogovoru HDZ BiH i SNSD-a s posljednje sjednice Vijeća ministara zavuče ruku u džep Centralne banke BiH da isplati dug slovenskom ‘Viaductu’ po tužbi protiv Vlade RS, a već nam prijeti nova arbitražna presuda po tužbi Mittala teška tačno 370 miliona eura, (740 miliona maraka).
Žele oteti 200 miliona od Centralne banke
Navodi se to i u dokumentima koji su u posjedu Raporta. Naime, radi se o zapisniku s posljednje sjednice Fiskalnog vijeća BiH na kojem je bilo govora kako da se nađe rješenje o isplati duga Slovencima. I tada je predloženo da se od Centralne banke uzme čista profit od 200 miliona KM kako bi za isplatu duga bilo isplaćeno 110 miliona KM, a zatim da entiteti podijele preostalih 90 miliona.
Tada je premijer FBiH Nermin Nikšić uložio veto. No, to nije spriječilo članove Vijeća ministara BiH da jučer preglasaju bošnjačke ministre i odobre isplatu 116 miliona za vraćanje duga na koji se Sporazumom obavezala RS.
Međutim, ovakva odluka neće dobiti podršku na Predsjedništvu BiH i Parlamentu BiH. Novac neće odobriti ni Centralna banka.
S druge strane, BiH prijeti tužba Mittala. Radi se o međunarodnom arbitražnom postupku u pravnoj stvari tužitelja Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara BiH izdvojilo je prošle godine tri miliona KM za vođenje ovog postupka. Ranije je izdvojeno 800.000 KM za vođenje arbitražnog postupka.
Zanimljivo je da u izvještaju Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu gdje se navode arbitražni postupci, uopće se ne navodi vrijednost spora po tužbi Mittala protiv BiH.
Ranije se nagađalo da je spor težak oko 400 miliona dolara. Ali, prema zapisniku s fiskalnog vijeća, koji je u posjedu našeg portala, navodi se tačna brojka – 740 miliona KM.
“Obaveze po arbitražnoj presudi Viaduct će se riješiti, ali je to veliki izazov. Treba imati u vidu da se u narednom razdoblju očekuju i arbitražne presude za Mital, po kojoj će obaveza iznositi cca 370 miliona eura a da vlasti Federacije BiH nisu htjele potpisati sporazum o preuzimanju obaveza, analogno sporazumu koji je RS potpisala”, navodi se u zapisniku izjava Amidžića.
Amidžić jedino zaboravlja da se RS obavezala, a nikada nije ispoštovalo potpisano zbog čega je dug s 70 miliona narastao na 110 miliona maraka.
U prevodu, kada je u pitanju tužba Mittala, obaveze po tužbi i ovdje se guraju pod tepih i niko neće da potpiše sporazum da se utvrdi ko će vratit novac ukoliko spor bude negativan po BiH. Sve će opet, kako stoje stvari, pasti na teret države i budžetskih korisnika bez obzira na eventualnu krivicu Tuzlanskog kantona i Vlade TK.
Podsjetimo, Pramod Mittal i drugi su početkom 2023. godine tužili državu Bosnu i Hercegovinu pozivajući se na ranije zaključeni Sporazum između BiH i Indije o unapređenju i zaštiti investicija. Radi se o aferi GIKIL u kojoj je Mittali bio većinski vlasnik ove kompanije, odnosno 51 posto, dok je Vlada TK preko svoje kompanije KHK držala preostalih 49 posto kapitala.
Mittal je faktički ‘protjeran’ iz kompanije. Protiv njega je pokrenut krivični postupak 2019. godine, a Uprava GIKIL-a nije dozvolila da imenuje svoju zamjenu na mjesto predsjednika Nadzornog odbora.
Radi se poslovnoj drami
Uprava GIKIL-a, odnosno preostali bosanski članovi te krnje uprave, odlučili su 20. januara 2020. isključiti GSHL iz upravljanja, iako je Uprava niži organ od Nadzornog odbora.
Takvu odluku nikada nisu uspjeli registrovati. Mittal je zbog navodnih malverzacija odlučio tužiti državu BiH, o čemu smo detaljno već pisali.
Radi se poslovnoj drami koja ima elemente političke korupcije i manipulacije.
Naime, cijela priča počela je još 2014. godine kada je GIKIL-u stigao na naplatu ogroman dug od kompanije Stemcor, nakon što je Stemcor raskinuo ugovor s GIKIL-om u maju 2013. godine.
S obzirom da je Mittal kroz kompaniju GSHL vlasnik 51 posto GIKIL-a, a Vlada TK preko KHK vlasnik 49 posto, GSHL je tražio da se dug po tom procentu i otplati. Odnosno, tako je ugovor ove dvije kompanije i propisao.
No, Vladi TK, kojom tada (kao i sada) rukovodi SDA, to se naravno nije svidjelo.
Nakon što im je stigao zahtjev da njihove kompanija KHK mora i treba platiti 49 posto duga dobavljaču uglja, Vlada TK traži od svojih članova uprave GIKIL-a da redefiniraju upravljačke strukture. Preciznije – da se isključi GSHL.
Članovi Uprave GIKIL-a (bliski SDA) to su i uradili. U upravljačku strukturu se imenuje Sulejman Brkić (SDA) i to kao predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a, što je do tada bio Mittal.
GSHL se žali i sud uvažava žalbu te se poništava odluka Vlade TK i uprave KHK. Nakon što je Vlada TK odbila pokriti dug u iznosu od 49%, GHSL je 2015.pokrenuo arbitražu, a Vlada TK nije ispunila obaveze.
U cijeloj priči, Promod Mittal je na kraju završio u pritvoru, pod izgovorom da je oštetio firmu za preko 20 miliona KM.
Mittal je na kraju završio u pritvoru
Tri dana poslije toga, Mittal je uhapšen.
Kada su uhapsili Mittala i odredili mu mjere zabrane da radi bilo šta vezano za GIKIL, Vlada TK pokreće niz aktivnosti da putem svojih tadašnjih članova u upravi GIKIL-a ponovo isključi GSHL iz kompanije GIKIL te imenuje iste svoje članove Nadzornog odbora, od kojeg predsjednik Nadzornog odbora Abdel Đozić, koji je član izvršnog odbora SDA Lukavac, i Adbulah Zukić, također član SDA, a tadašnji savjetnik premijera TK, i iste članove uprave GIKIL-a koje je i planirala još 2016., a za sekretara kompanije Emir Junuzović, također član izvršnog odbora SDA Lukavac
Preuzeto: raport.ba – Miralem Aščić