Cijene goriva širom svijeta snažno rastu pod utjecajem rata u Iranu, smanjenih rafinerijskih kapaciteta i pada zaliha. Iako se tržište sirove nafte zasad relativno dobro prilagodilo, prerada je izložena mnogo većem pritisku. Analiza ukazuje da bi dizel i benzin mogli ostati skupi duže nego što se očekivalo.
Rafinerije postale najveće usko grlo tržišta
Cijena nafte Brent kreće se oko 90 dolara po barelu, što je približno četvrtinu više nego na početku sukoba. Ipak, taj iznos ostaje ispod ratnog maksimuma od 118 dolara. Za razliku od sirove nafte, prerađeni proizvodi poskupjeli su znatno snažnije.
Evropski dizel od početka rata skuplji je više od 70 posto, dok je američki benzin poskupio približno 60 posto. Rat je iz pogona izbacio više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, a zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno je otežalo izvoz goriva.
Pritisak se širi i iz Rusije, gdje su ukrajinski napadi na energetsku infrastrukturu tokom posljednjih mjeseci smanjili preradu nafte za gotovo 30 posto. Ona je pala ispod četiri miliona barela dnevno, nakon čega je Moskva u julu zabranila izvoz dizela.
Marže rastu dok ponuda zaostaje za potražnjom
Smanjeni kapaciteti vidljivi su kroz rafinerijske marže, odnosno razliku između cijene sirove nafte i gotovih proizvoda. U Evropi se razlika kod dizela od februara više nego utrostručila i premašila 75 dolara po barelu, dok su američke dizelske marže dosegle rekordnih 100 dolara.
Podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju da je svjetska prerada u drugom kvartalu bila manja za 5,1 milion barela dnevno nego u istom periodu prethodne godine. Potražnja je pala za četiri miliona barela dnevno, ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi manjak ponude.
U trećem kvartalu očekuje se dodatno pogoršanje odnosa između ponude i potražnje. To znači da bi cijene goriva mogle ostati pod snažnim pritiskom, posebno ako se nastavi smanjenje prerade u ključnim proizvodnim i izvoznim centrima.
Iscrpljene zalihe otežavaju brz pad cijena
Globalne zalihe nafte od marta do jula smanjivale su se prosječno za 3,5 miliona barela dnevno, što predstavlja više od tri posto svjetske potrošnje. Očekuje se da će se njihov pad nastaviti do kraja godine, čime se smanjuje prostor za ublažavanje tržišnih poremećaja.
Prema zvaničnim podacima američkih vlasti, zalihe dizela u Sjedinjenim Američkim Državama najniže su za ovo doba godine u posljednje tri decenije. Zalihe benzina istovremeno su na najnižem sezonskom nivou od 2012. godine.
Čak ni eventualni diplomatski dogovor Washingtona i Teherana, uz ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ne bi nužno donio brzo pojeftinjenje. Više od 20 oštećenih rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva zahtijeva obnovu, a isporuka ključne opreme mogla bi trajati dugo. Visoke cijene energije zato bi mogle produžiti inflacijski pritisak na potrošače, industriju i svjetsku ekonomiju.
Izvor: Oslobodjenje