Presušene rijeke, požari i dugotrajni sušni periodi sve su vidljiviji širom Bosne i Hercegovine. Meteorolog Nedim Sladić upozorava da hidrološka suša više nije pojava ograničena na pojedina područja, dok obilni pljuskovi često ne mogu nadoknaditi višemjesečni nedostatak vode u zemljištu i podzemnim zalihama. Posebno zabrinjava širenje požara i izvan Hercegovine.
Topla ljeta i požari sve češće zahvataju BiH
Nedim Sladić podsjetio je na niz izrazito toplih ljeta u posljednjih petnaestak godina. Prema njegovim navodima, 2012. godina bila je veoma topla tokom sva tri mjeseca, dok su 2017. obilježile visoke augustovske temperature. Posebno topli bili su i juli i august 2021., odnosno juni i juli 2022. godine.
Ljeto 2024. Sladić je opisao kao dugo, veoma toplo i iscrpljujuće, gotovo od početka do kraja. Ovog ljeta, međutim, primjetna je dodatna promjena: osim u Hercegovini, gdje su ljetni požari uobičajeniji, vatra se češće pojavljuje i u Bosni.
Zajednički sadržilac presušenih rijeka i potoka, požara te dugotrajnih sušnih perioda, prema Sladićevom objašnjenju, jeste meteorološka, a naročito hidrološka suša. On ističe da se vodni deficit u mnogim područjima ne formira tek tokom ljeta, već traje još od februara.
Zašto pljuskovi ne mogu brzo nadoknaditi manjak vode
Sladić navodi da obilne padavine tokom juna i jula mogu stvoriti pogrešan utisak da je problem sa sušom otklonjen. Nekoliko lokalnih pljuskova nije dovoljno da nadoknadi višemjesečni manjak, jer nije presudno samo koliko kiše padne, nego i kada, gdje i na koji način.
Kada velika količina vode u kratkom periodu padne na isušeno i zbijeno tlo, značajan dio može oteći površinom. Takve padavine nakratko povećavaju površinsku vlagu, ali slabije obnavljaju dublje slojeve zemljišta i podzemne vode od ravnomjernijih padavina slabog ili umjerenog intenziteta.
Zato ni bujične poplave same po sebi nisu rješenje za sušu. Moguće je da ulice budu poplavljene, a potoci naglo nabujaju, dok samo nekoliko dana kasnije zemljište ponovo bude suho i hidrološki deficit ostane gotovo nepromijenjen.
Toplije zime slabe prirodne rezerve vode
Kao primjer sporog oporavka Sladić navodi obilne padavine iz oktobra 2024. godine. One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali nisu istovremeno obnovile dublje slojeve tla, podzemne vode i vodotoke, kojima je za oporavak potrebno znatno više vremena.
Dodatni izazov predstavljaju toplije zime i snježna akumulacija manja od prosjeka. Snijeg djeluje kao prirodni rezervoar: tokom zime zadržava vodu, a zatim je postepeno oslobađa u proljeće, hraneći zemljište, izvore, podzemne vode i rijeke.
Sladić ističe da izmijenjeni hidrološki ciklus ne znači jednostavno manje kiše, već njen sve nepovoljniji raspored i intenzitet. Zbog toga smatra potrebnim bolje upravljanje vodom, zaštitu zemljišta, šuma i izvorišta te izgradnju infrastrukture otporne i na suše i na ekstremne padavine.
Izvor: Oslobodjenje