Posljednji šumski požari u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo su ukazali na slabosti sistema zaštite i nejasne nadležnosti. Entitet već 17 godina nema jedinstveni Zakon o šumama, pa se oblast uređuje kroz devet kantonalnih propisa. Dok vatrogasci gase požare, otvorena ostaju pitanja prevencije, ulaganja i odgovornosti.
Zakon o šumama bez federalnog rješenja
Federacija BiH već 17 godina nema krovni propis kojim bi se jedinstveno uredila oblast šumarstva. Umjesto toga, svaki kanton primjenjuje vlastiti zakon, što dodatno usložnjava organizaciju zaštite šuma i odgovore na požare.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić rekao je da činjenica da Federacija toliko dugo nema Zakon o šumama ne ide u prilog ni aktuelnoj ni ranijim vlastima. On je naveo da nije optimista da će zakon biti usvojen do kraja mandata.
Prema Hrnjićevim riječima, ministarstvo ima obezbijeđeno nekoliko miliona maraka, ali novac već približno 15 godina stoji na računu i ne može biti iskorišten zbog nedostatka zakonskog okvira. Time su dodatno ograničena ulaganja u uređenje i zaštitu šuma.
Kantonalne nadležnosti stvaraju dodatne probleme
U Unsko-sanskom kantonu zakon o šumarstvu donesen je 2012. godine, a nadležnost za čuvanje šuma više puta je mijenjana. Do posljednjih izmjena u aprilu ove godine taj posao bio je vezan za Kantonalnu upravu za šumarstvo, dok je sada ponovo povjeren Šumskom privrednom društvu Unsko-sanske šume.
Suad Hrnjica iz Ministarstva privrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona tvrdi da u ranijem periodu nisu bili jasno preuzeti lugarski reoni. Prema njegovim riječima, zbog toga je postojala nejasnoća u stvarnom obavljanju čuvarske službe i nadležnostima između institucija.
Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić ocijenio je da je Krajina požarnu sezonu mogla dočekati spremnije. Zatražio je da se razmotri i način trošenja milionske akumulirane dobiti koja se nalazi na računu Unsko-sanskih šuma, dok odgovor direktora tog društva nije stigao do zaključenja priloga.
Prevencija i oprema ključni za odbranu šuma
Mirsad Šehić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća za civilnu zaštitu, smatra da šumarije trebaju graditi nove protupožarne prosjeke. Kao jednu od mjera naveo je i proširenje postojećih puteva i prosjeka, kako bi pristup požarištima bio efikasniji.
Razmjeri problema vidljivi su i u podacima Vatrogasne jedinice Velika Kladuša. Komandir Husein Grahović naveo je da je jedinica od 1. jula imala 94 intervencije, od kojih se 75 odnosilo na požare šuma, njiva i niskog rastinja.
Haris Mešić iz Šumarije pri Podružnici Bosanski Petrovac smatra da se šuma ne posmatra kao važan prirodni resurs, već kao politički plijen. Naveo je i da se od novca koji se ostvaruje korištenjem šumskih resursa gotovo ništa ne vraća direktno u zaštitu ekosistema, dok Grahović kao najčešći uzrok požara ističe ljudski faktor.
Izvor: Oslobodjenje