Šumarstvo u Republici Srpskoj zadržava relativno stabilnu ukupnu površinu, ali se unutar šumskog fonda bilježe značajne promjene. Smanjuju se zemljišta pogodna za pošumljavanje i obim vještačke obnove, dok rastu štete od elementarnih nepogoda i požara. Stručnjaci upozoravaju da tradicionalni desetogodišnji planovi više teško prate ubrzane promjene u ekosistemima.
Struktura šumskog fonda mijenja se uprkos stabilnoj površini
Površina državnih šuma u Republici Srpskoj tokom posljednjih pet godina uglavnom je iznosila oko 798.000 hektara. Ipak, zemljište pogodno za pošumljavanje i gazdovanje smanjeno je sa 160.564 hektara u 2021. na 140.619 hektara u 2025. godini, dok je nepogodno zemljište poraslo na 82.109 hektara.
Mijenja se i odnos čistih i mješovitih sastojina. Površina čistih sastojina smanjena je sa 282.482 na 268.345 hektara, dok su mješovite sastojine povećane sa 509.336 na 529.963 hektara. Podaci tako ukazuju na promjenu strukture šuma, iako ukupni obim ostaje približno stabilan.
Obim vještačkog pošumljavanja pao je sa 526 hektara u 2021. na 301 hektar u 2025. godini. U državnim šumama smanjenje je bilo sa 407 na 217 hektara, a broj korištenih sadnica sa oko 1,37 miliona na 1,18 miliona. Radovi njege i unapređenja također su varirali, sa više od 6.300 hektara u 2024. na oko 4.100 hektara prošle godine.
Štete, sječa i uzurpacije opterećuju upravljanje
Ukupna posječena bruto drvna masa smanjena je sa približno 2,89 miliona kubnih metara u 2021. na oko 2,71 milion u 2025. godini. Najmanji obim zabilježen je 2024., kada je posječeno oko 2,57 miliona kubnih metara. U državnim šumama prošle godine proizvedeno je oko 1,83 miliona kubnih metara sortimenata.
Cijene važnijih sortimenata bile su više nego na početku posmatranog perioda. Četinarski trupci tokom 2025. koštali su između 172,40 i 182,40 KM po kubnom metru, naspram 128,8 do 139,7 KM u 2021. godini. Kod lišćara raspon je bio od 156,6 do 168,7 KM.
Štete su prošle godine evidentirane na 16.641 hektaru državnih šuma, više nego 2024., ali manje nego 2021. Najveći dio odnosio se na elementarne nepogode, sa 6.919 hektara, te požare, koji su zahvatili 5.748 hektara. Ljudski faktor obuhvatio je oko 3.800 hektara, dok je uzurpirano 19.115 hektara šumskog zemljišta.
Struka traži satelitski nadzor i češće planiranje
Šume i šumska zemljišta pokrivaju više od polovine teritorije Republike Srpske. Politike i zakonski okvir donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dok operativno gazdovanje provode „Šume RS“ preko 25 šumskih gazdinstava.
Dosadašnji model gazdovanja bliskog prirodi oslanja se na planiranje sječe koje podstiče prirodnu obnovu i razvoj mješovitih sastojina bukve, jele i smrče. Međutim, stručnjaci sa Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci navode da su učestale suše, štetočine, sušenje četinara i olujni vjetrovi sve veća prepreka takvom pristupu.
Stručnjaci za inventuru šuma, među njima prof. dr Vojislav Dukić i saradnici, ocjenjuju da klasični terenski premjeri više nisu dovoljni za brzo praćenje promjena. Predlažu lasersko i satelitsko snimanje radi preciznije procjene drvne mase i zdravstvenog stanja drveća, kao i digitalne sisteme koji bi omogućili brže reagovanje od sadašnjeg desetogodišnjeg ciklusa.
Izvor: BUKA