Uvoz hrane u BiH doseže gotovo 80 posto, dok zemlja istovremeno bilježi rast i uvoza i izvoza. Vanjskotrgovinski deficit u prvih sedam mjeseci premašio je osam milijardi KM. Stručnjaci smatraju da su za promjenu tog odnosa potrebne veća podrška poljoprivredi, ulaganja i konkurentnije domaće kompanije.
Uvoz raste brže od izvoza
Bosna i Hercegovina je i dalje izrazito usmjerena na uvoz. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost uvoza u prvih sedam mjeseci povećana je za 6,8 posto, dok je izvoz u odnosu na isti period ranije porastao za 5,6 posto.
Ukupna vrijednost robe koja ulazi u zemlju ostaje veća od vrijednosti robe koja se izvozi. Takav odnos održava visok vanjskotrgovinski deficit, koji je u tekućoj godini već prešao osam milijardi KM i predstavlja dugotrajan problem za domaću ekonomiju.
Belma Alihodžić, stručna saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, navela je da su najveću vrijednost uvoza ostvarila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala. Posebno zabrinjava podatak da se uvozi čak 80 posto hrane.
Izvoz bilježi rast, ali deficit ostaje visok
Iako uvoz ima veći rast, pojedini izvozni sektori pokazuju značajan potencijal. Alihodžić je navela da je izvoz izolovane žice povećan za 129 miliona KM, što ukazuje na snažnu poziciju automobilske i elektroindustrije u strukturi izvoza.
Doprinos rastu dali su i proizvodi od aluminija. U drugom kvartalu 2026. godine ukupni izvoz najviše je rastao zahvaljujući kontinuiranom povećanju izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije, ali ti rezultati zasad nisu dovoljni za smanjenje ukupnog deficita.
Ekonomski stručnjak Damir Bećirović smatra da je za smanjenje vanjskotrgovinskog manjka ključno povećati konkurentnost domaćih kompanija na međunarodnom tržištu. Snažnije i produktivnije kompanije mogle bi istovremeno povećati izvoz i smanjiti zavisnost od uvozne robe.
Poljoprivreda kao prostor za promjenu
Trendovi robne razmjene pokazuju da poljoprivreda ima prostor za veći doprinos domaćoj proizvodnji i izvozu. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, smatra da je potreban sistem subvencija zbog kojeg bi se domaćim proizvođačima isplatilo proizvoditi hranu.
Igor Gavran ističe da su za jačanje domaće proizvodnje neophodni veća ulaganja i podrška, kako bi domaći proizvodi bili zastupljeniji na tržištu. Prema njegovim riječima, važnu ulogu imaju i potrošači koji mogu tražiti domaću robu u prodavnicama i ugostiteljskim objektima.
Bećirović kao moguće mjere navodi poreska rasterećenja, smanjenje opterećenja rada i olakšice usmjerene na inovacije. Dugoročno, zamjena dijela uvoza domaćim proizvodima uz istovremeni rast izvoza mogla bi ojačati otpornost domaće ekonomije.
Izvor: Oslobodjenje