Arbitražni sporovi u BiH mogli bi javne budžete opteretiti iznosima od više miliona, a pravni stručnjaci upozoravaju da je riječ o sve učestalijem problemu. Kompanije Mi Galames iz Beograda i Cetaneks najavile su tužbe protiv Brčko distrikta. Njihovi zahtjevi odnose se na navodno izgubljenu dobit i pretrpljenu štetu.
Nove najave tužbi protiv Brčko distrikta
Kompanije Mi Galames iz Beograda i Cetaneks najavile su pokretanje postupaka protiv Brčko distrikta. Od vlasti traže višemilionske iznose, pozivajući se na navodnu izgubljenu dobit i štetu koju su, prema njihovim tvrdnjama, pretrpjele.
Slučaj Mi Galames posebno je privukao pažnju zbog ranijeg poslovnog odnosa njenog vlasnika Dragana Čičića s Vladom Republike Srpske. Čičić je, u periodu kada je Milorad Dodik bio premijer, kroz nagodbu s entitetskom vladom naplatio 11 miliona KM.
Ukoliko nove arbitraže budu pokrenute i okončane nepovoljno po javni sektor, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti nove višemilionske obaveze. Konačan finansijski teret zavisio bi od ishoda postupaka i odluka nadležnih arbitražnih tijela.
Stručnjaci upozoravaju na obrazac ponašanja
Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić smatra da učestalost arbitražnih sporova više ne može biti posmatrana kao slučajnost. Prema njegovim riječima, međunarodne arbitraže su u uređenim pravnim sistemima rijetke, dok su u BiH postale gotovo redovna pojava.
Mandić upozorava da bi u pojedinim slučajevima ugovorne obaveze mogle biti svjesno kršene kako bi druga strana dobila osnov za pokretanje arbitraže. Nakon toga bi se, kako navodi, novac iz javnog budžeta isplaćivao na osnovu pravosnažne arbitražne odluke.
Takve tvrdnje, ukoliko bi bile dokazane, otvorile bi pitanje odgovornosti osoba koje donose odluke u javnom sektoru. Istovremeno, ostalo bi važno utvrditi da li su sporovi posljedica lošeg upravljanja, pogrešnih odluka ili namjernog postupanja.
Trošak izgubljenih postupaka snose budžeti
Jedan od najpoznatijih primjera jeste spor sa slovenačkom kompanijom Vijadukt, nakon kojeg je Bosna i Hercegovina, odnosno nadležni nivo vlasti, morala isplatiti više od 100 miliona KM. Zbog posljedica tog slučaja predmet je razmatrala i Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije.
Predsjedavajući Komisije i poslanik PDP-a Branislav Borenović upozorio je da je izgubljen novac građana, ali i da nije bilo odgovarajuće reakcije niti utvrđivanja odgovornosti domaćih institucija. Njegova ocjena ukazuje na problem koji nadilazi pojedinačni spor.
Prema važećim propisima, odštete iz izgubljenih arbitražnih postupaka isplaćuju se direktno iz budžeta nivoa vlasti čije su institucije prekršile ugovorne obaveze. Tako posljedice loših ugovora i odluka na kraju snose poreski obveznici, a ne nužno oni koji su ih donijeli.
Izvor: BUKA