Crna Gora ubrzava pripreme za Jadransko-jonski auto-put vrijedan oko 2,8 milijardi eura, koji bi trebalo da poveže granicu s Bosnom i Hercegovinom kod Nuda s Albanijom kod Sukobina. Projekat je važan i za Hercegovinu, jer se planira nastavak trase od Počitelja preko Stoca i Trebinja prema crnogorskoj granici.
Crnogorska trasa duga oko 127 kilometara
Planirani crnogorski dio koridora dug je približno 127 kilometara i podijeljen je na nekoliko dionica. Trasa obuhvata pravce Gradac–Čevo, Čevo–Krivošije, Krivošije–Grahovo–granica BiH, kao i južne dionice od Virpazara preko Zaljeva do Ulcinja i Sukobina.
Procijenjena vrijednost pojedinačnih dionica kreće se od 320 do 700 miliona eura. Najskuplja među navedenima je dionica Virpazar–Zaljevo, dok su za Gradac–Čevo predviđena ulaganja od oko 380 miliona, a za pravac prema granici BiH približno 480 miliona eura.
Monteput je već raspisao tender za izradu idejnog projekta dionice Gradac–Grahovo, duge oko 45 kilometara. Na toj trasi planirano je 15 mostova ukupne dužine veće od pet kilometara, uz tri tunelske zone, što ukazuje na zahtjevnost buduće gradnje.
Veza Počitelja, Stoca i Trebinja
Za Bosnu i Hercegovinu ključan je planirani pravac koji bi Koridor 5C kod Počitelja povezao sa Stocem i Trebinjem, a zatim s granicom Crne Gore. Dionica Počitelj–Stolac duga je oko 23,5 kilometara i trenutno predstavlja najkonkretniji dio bh. projekta.
Na toj dionici pokrenut je proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i eksproprijacije zemljišta. Od Stoca do Trebinja planirano je još približno 55 kilometara, ali materijal ne navodi rokove za završetak cijelog pravca niti potvrđuje da je njegovo finansiranje obezbijeđeno.
Ako bi trasa bila izgrađena u cijelosti, Trebinje bi dobilo direktnu vezu s međunarodnim auto-putnim koridorom prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. Preko Počitelja i Koridora 5C otvorila bi se i veza prema Hrvatskoj i širem prostoru Evropske unije.
Moguća podrška i širi infrastrukturni značaj
Crna Gora je Jadransko-jonski auto-put označila kao jedan od strateških projekata koje želi ponuditi američkim kompanijama. Međudržavni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama omogućava potencijalno korištenje mehanizama DFC-a, EXIM Banke i USTDA, ali to ne znači da je novac za izgradnju već osiguran.
Interes za projekat postoji i na bh. strani, gdje je ranije Bechtel pokazivao interesovanje za izgradnju Jadransko-jonskog koridora. Ipak, prema dostupnom materijalu, realizacija će zahtijevati još niz pripremnih koraka, pa bi do izgradnje i korištenja cijele trase mogle proći godine.
Koridor nije zamišljen samo kao saobraćajna veza, već kao širi infrastrukturni pravac. Uz auto-put, mogao bi obuhvatiti energetsku i telekomunikacionu infrastrukturu, dok bi Jonsko-jadranski gasovod preko Albanije mogao biti povezan s regionalnim gasnim sistemima i budućim transportom vodonika.
Izvor: BUKA