Smrt Ratka Mladića ponovo je u javnosti otvorila pitanje odnosa Srbije prema ratnom komandantu Vojske Republike Srpske i haškoj presudi. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić potvrdio je da bi Mladić mogao biti sahranjen uz najviše državne počasti, dok su novinari i javne ličnosti upozorili na opasnost od njegove rehabilitacije.
Najava sahrane uz najviše državne počasti
Ministar pravde Srbije Nenad Vujić rekao je za Alternativnu televiziju da će Ratko Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Objasnio je da postoje protokoli koji se odnose na generale, dok će porodica odlučiti o mjestu sahrane. Vujić je dodao da će Beograd postupati prema procedurama Haškog mehanizma.
Vujić je također naveo da Republika Srpska neće odlučivati o sahrani, ističući da je riječ o porodičnom pitanju. Ministar je rekao da je Srbija spremna otići u Hag i preuzeti tijelo čim dobije potrebne informacije o procedurama i vremenskom okviru za njegovo preuzimanje.
Najava je u materijalu predstavljena kao pokazatelj odnosa zvaničnog Beograda prema Mladiću, koji je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen za ratne zločine. Mladić se nakon rata godinama skrivao, a uhapšen je u Lazarevu kod Zrenjanina i izručen Haškom tribunalu.
Reakcije iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske
Urednik nedjeljnika Vreme Filip Švarm rekao je za N1 da je Mladić bio figura iza koje su, prema njegovim riječima, na ratištima od 1991. do 1995. ostala polja smrti. Ocijenio je da će u Bosni i Hercegovini reakcije biti povezane sa Srebrenicom, dok će Hrvatska podsjetiti na njegovu ulogu tokom ratova u Hrvatskoj.
Švarm je upozorio i na mogućnost relativizacije u Srbiji i Republici Srpskoj, gdje bi Mladić mogao biti predstavljan kao mučenik ili veliki borac za Srbe. Novinarka Danasa Snežana Čongradin istovremeno je govorila o teškoći suočavanja sa činjenicom da dio društva osuđenog ratnog komandanta i dalje smatra herojem.
Prema navodima iz materijala, Čongradin je podsjetila da je u Srebrenici ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka te kritikovala političko izbjegavanje da se zločin jasno nazove genocidom. Posebno je spomenula predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića u kontekstu tadašnje političke podrške takvoj politici.
Medijsko izvještavanje i naslijeđe haške presude
Zvanični Beograd, prema tekstu, reagovao je uzdržano, dok su pojedini mediji Mladića predstavljali prvenstveno kao generala. Radio-televizija Srbije navela je njegove biografske podatke i podsjetila na presudu Haškog tribunala, a istovremeno je zabilježeno da je Vučić ranije tražio da Mladić posljednje dane provede kod kuće.
Dragan J. Vučićević, urednik Informera, tvrdio je da je Mladić u Hagu ubijen, dok je taj sud opisao kao organizaciju usmjerenu protiv Srba. Nasuprot takvim tvrdnjama, predsjednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić ocijenio je da su zločini za koje je Mladić osuđen potvrđeni i da politika njihovog opravdavanja nema budućnost.
Materijal podsjeća i na autorova lična ratna susretanja s Mladićem na Palama, u Bileći i Srebrenici. Ta svjedočenja prikazuju atmosferu i odnose unutar tadašnjih srpskih struktura, ali ne mijenjaju sudski utvrđene činjenice o ulozi Ratka Mladića, njegovoj presudi i odgovornosti za zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Radio Sarajevo