Nenad Čanak, bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, komentarisao je smrt Ratka Mladića i najavljenu sahranu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske. U emisiji „Dan uživo“ govorio je o odnosu Beograda prema ratu u Bosni i Hercegovini, mogućim pravnim posljedicama i političkim porukama državnih počasti. Njegove ocjene predstavljaju političku i pravnu procjenu, a ne odluku međunarodnog suda.
Čanak osporava tvrdnje o ulozi Srbije u ratu
Čanak je odbacio višedecenijsku tvrdnju da Srbija nije učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, takav narativ nije u skladu s vezama između Beograda i struktura kojima je Mladić pripadao tokom ratnih godina.
Posebno je ukazao na finansiranje oficira Vojske Republike Srpske, tvrdeći da su njihove plate i druga primanja stizali iz Beograda. Naveo je i da se Mladić nalazio na spiskovima kroz strukture preko kojih su pojedini oficiri bili finansirani iz Srbije.
Bivši lider LSV-a podsjetio je da je Mladić kasnije formalno penzionisan u Srbiji. Kako je rekao, odluku o njegovom penzionisanju donio je tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Vojislav Koštunica.
Sahrana Ratka Mladića i mogući pravni argumenti BiH
Najsporniji dio Čankovog istupa odnosio se na moguće državne počasti tokom sahrane Ratka Mladića. On smatra da bi takav čin imao snažnu političku poruku prema javnosti u Srbiji, Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici.
Čanak je izjavio da bi Bosna i Hercegovina, ukoliko bi Mladić bio sahranjen uz državne počasti, mogla dobiti dodatni argument u eventualnim međunarodnim postupcima protiv Srbije. Takvu mogućnost povezao je s tvrdnjom o direktnoj ulozi Srbije u ratu u BiH.
Ipak, važno je da se ove tvrdnje tumače kao Čankova politička i pravna procjena. One same po sebi ne predstavljaju pravosnažnu odluku međunarodnog suda niti znače da bi određeni čin automatski proizveo navedene pravne posljedice.
Kritike političke retorike i odnos prema ratnoj prošlosti
Čanak je kritikovao i kampanju pod sloganom „Srbi nisu genocidan narod“. Ocijenio je da se njome odgovara na tvrdnju koju, prema njegovom mišljenju, niko relevantan nije iznio, čime se javna rasprava usmjerava prema pogrešno postavljenom pitanju.
Prema njegovim riječima, takva retorika može služiti stvaranju osjećaja ugroženosti i skretanju pažnje sa stvarnih problema. Smrt i najavljena sahrana Ratka Mladića tako su ponovo otvorile pitanje odnosa Srbije prema ratnoj prošlosti i presudama međunarodnih sudova.
Čankove izjave dolaze u širem političkom trenutku u kojem se u Srbiji raspravlja o odnosima s Evropskom unijom i Rusijom, studentskom pokretu i predstojećim izborima. Istovremeno, odnos Beograda i Sarajeva prema ratnom nasljeđu ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja u regionu.
