Dok se prosječna temperatura planete povećava, hladna mrlja Atlantika ponaša se suprotno i već više od jednog vijeka bilježi pad temperature. Nova studija povezuje ovu pojavu sa mogućim slabljenjem Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije, poznate kao AMOC. Naučnici ipak naglašavaju da još nema dovoljno direktnih mjerenja za konačan zaključak.
Hladna mrlja Atlantika ohladila se gotovo jedan stepen
Neobično područje nalazi se južno od Grenlanda i Islanda, u sjevernom Atlantiku. Prema rezultatima istraživanja, njegova temperatura od 1900. godine opala je za gotovo jedan stepen Celzijusa, iako se ostatak planete u prosjeku zagrijava. Zbog toga se često opisuje kao „rupa u zagrijavanju“.
Naučnici su ranije razmatrali mogućnost da su za ovu pojavu odgovorni atmosferski faktori, uključujući promjene obrazaca vjetra i oblaka. Nova analiza, međutim, ukazuje da važan dio objašnjenja može ležati u promjenama unutar samog okeana, a ne samo na njegovoj površini.
Autori studije analizirali su direktna mjerenja temperature, satelitska posmatranja i rezultate klimatskih modela. Posebnu pažnju privukla je činjenica da su promjene registrovane i u dubljim slojevima okeana, koji nisu neposredno izloženi uticaju vjetra i oblaka.
Kako AMOC prenosi toplotu kroz Atlantik
Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija predstavlja veliki sistem morskih struja koji raspoređuje toplotu kroz Atlantik. Topla voda iz tropskih krajeva kreće prema sjeveru, gdje se hladi, postaje gušća i tone u dublje slojeve prije povratka prema jugu.
Globalno zagrijavanje ubrzava topljenje ledenih masa, pa u sjeverni Atlantik dospijeva više slatke vode. Promjene temperature i saliniteta mogu otežati potonuće vode, proces od ključnog značaja za funkcionisanje AMOC-a i njegovo stalno kruženje kroz okean.
Stefan Rahmstorf, profesor na Univerzitetu u Potsdamu i jedan od autora studije, rekao je da se mijenja transport toplote kroz okean. Prema njegovom objašnjenju, upravo ta promjena može objasniti zbog čega se određeni dio Atlantika hladi dok se planeta u cjelini zagrijava.
Moguće posljedice slabljenja okeanske cirkulacije
Dio klimatologa upozorava da bi AMOC mogao biti bliži kritičnoj tački nego što se ranije pretpostavljalo. Ako bi sistem prešao takav prag, promjene bi se mogle dodatno ubrzati, iako dostupni podaci još ne daju konačan odgovor o njegovom trenutnom stanju.
Značajno slabljenje ili eventualni kolaps cirkulacije mogli bi imati široke posljedice. Među mogućim ishodima navode se ubrzan rast nivoa mora uz istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, hladnije zime u pojedinim dijelovima Evrope i poremećaji afričkih monsunskih sistema uz veći rizik od dugotrajnih suša.
Istraživači René van Westen, David Thornally i Jonathan Baker navode da studija donosi važne argumente, ali i da postoje ograničenja zbog nedostatka dugoročnih direktnih mjerenja. Hladna mrlja Atlantika zato se posmatra kao ozbiljan pokazatelj mogućih promjena, ali ne i kao konačan dokaz o budućem razvoju AMOC-a.
