Smjena Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, biće razmatrana na vanrednoj sjednici zakazanoj za 24. septembar. Inicijativu Demokratske partije socijalista podržalo je 38 od 81 poslanika, uključujući i predstavnike dijela vladajuće većine. Ipak, ishod zavisi od prisustva poslanika i odnosa unutar vladajuće koalicije.
Zahtjev DPS-a dobio podršku dijela vlasti
Demokratska partija socijalista zatražila je razrješenje Mandića nakon što je uputio saučešće porodici Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca. Iz DPS-a navode da takav potez produbljuje društvene podjele, narušava ugled Skupštine i šteti međunarodnom kredibilitetu Crne Gore.
Ovo je treća inicijativa za smjenu Mandića u tri godine, ali se razlikuje od ranijih po broju prikupljenih potpisa. Zahtjev je podržalo 38 poslanika, među kojima su i predstavnici manjinskih bošnjačkih i albanskih partija koje su dio vlasti.
U DPS-u smatraju da predsjednik parlamenta mora poštovati vrijednosti ustavnog poretka, presude međunarodnih sudova, kulturu sjećanja i dobrosusjedske odnose. Ta partija poručuje da Mandićevo djelovanje otvara pitanje njegove političke odgovornosti i dostojnosti funkcije koju obavlja.
Glasanje zavisi od kvoruma i koalicionih odnosa
Za razrješenje nije neophodna apsolutna većina od 41 glasa, već većina prisutnih poslanika na sjednici. Međutim, za početak sjednice u sali moraju biti najmanje 41 predstavnik građana, što vladajućoj većini ostavlja mogućnost da izostankom onemogući raspravu.
Podršku Mandiću najavili su gotovo svi poslanici Pokreta Europa sad, Demokrata i manjih prosrpskih partija. Istovremeno, šest poslanika Bošnjačke stranke najavilo je da će glasati za njegovo razrješenje, čime je pitanje postalo test odnosa unutar vlasti.
Analitičar Miloš Perović ocjenjuje da inicijativa više nije samo pitanje smjene jednog funkcionera, nego i provjera unutrašnje kohezije parlamentarne većine. Prema njegovoj procjeni, odluka Bošnjačke stranke pokazuje da postoji prostor za uskraćivanje podrške, ali sama po sebi ne stvara novu većinu.
Moguće posljedice po Vladu i parlamentarnu većinu
Opozicija najavljuje da će, u slučaju izostanka kvoruma, pitanje ponovo otvoriti u oktobru, tokom redovnog zasjedanja. Tada opozicija, prema navodima iz materijala, ima pravo kandidovati jednu tačku za raspravu, koju vlast mora prihvatiti.
U DPS-u tvrde da bi eventualna smjena pokazala da je vladajuća većina u završnoj fazi i podsjećaju na druga neslaganja unutar vlasti. Perović je oprezniji i ne smatra da ova inicijativa sama po sebi predstavlja neposrednu najavu pada Vlade.
Prema njegovoj ocjeni, Crnu Goru prije očekuje kontrolisani unutrašnji konflikt nego trenutni raspad vlasti. Partije bi mogle nastaviti saradnju tamo gdje imaju zajednički interes, posebno zbog evropske agende, dok bi se istovremeno sve više nadmetale za politički uticaj i podršku birača.
