Interaktivna karta ledenjaka omogućava da se za gotovo svaki ledenjak na Zemlji provjere njegova površina, nadmorska visina i mogući period nestanka. Alat su razvili naučnici iz Švicarske i Belgije, a projekcije pokazuju da bi i ograničeno zagrijavanje moglo do kraja stoljeća izbrisati gotovo svaki drugi današnji ledenjak.
Karta prikazuje budućnost pojedinačnih ledenjaka
Global Glacier Extinction Explorer razvili su naučnici sa ETH Züricha i Vrije Universiteit Brussel. Korisnici mogu zumirati određeno planinsko područje, pronaći pojedinačni ledenjak i pregledati osnovne podatke o njegovoj površini, nadmorskoj visini i očekivanom trajanju u različitim klimatskim scenarijima.
Boje na karti označavaju različite faze opstanka. Tamnocrvena pokazuje ledenjake koji su već nestali, narandžasta one za koje se predviđa nestanak između 2027. i 2041. godine, dok svijetloplava označava rijetke ledenjake koji bi mogli opstati do kraja ovog stoljeća.
Vrijednost alata je u tome što opće klimatske pokazatelje povezuje s konkretnim lokacijama. Dr. Lander Van Tricht rekao je da podaci o gubitku mase ili površine mogu djelovati apstraktno, ali karta omogućava korisnicima da vide šta zagrijavanje znači za ledenjake koje poznaju.
Različiti scenariji donose velike razlike
Projekcije su zasnovane na istraživanju objavljenom 2024. godine, u kojem su naučnici procjenjivali kada i gdje bi ledenjaci širom svijeta mogli nestati. Prema tim procjenama, čak i uz ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa, do 2100. godine mogao bi nestati gotovo svaki drugi današnji ledenjak.
U scenariju zagrijavanja od 1,5 stepeni svake godine moglo bi nestajati oko 2.000 ledenjaka. Ako prosječna temperatura poraste za 2,7 stepeni, do kraja stoljeća preživjelo bi približno 20 posto današnjih ledenjaka, dok bi pri porastu od četiri stepena ostalo svega oko 10 posto.
Van Tricht upozorio je da je važan svaki djelić stepena. Prema njegovim riječima, ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stepeni moglo bi do kraja stoljeća sačuvati više nego dvostruko više ledenjaka nego scenarij u kojem temperatura poraste za 2,7 stepeni.
Nestanak se već vidi u Alpama
Iako se 2100. godina čini udaljenom, posljedice se već bilježe. Prema istraživačima, 2026. bila je posebno nepovoljna za evropske ledenjake, jer su mala količina zimskog snijega i brojni ljetni toplotni valovi uzrokovali velike gubitke leda u Alpama.
Ledenjak Bella Tola u Švicarskoj, nedaleko od Saint-Luca, prošlog mjeseca službeno je proglašen nestalim. Ovog ljeta nestao je i Urirotstock, jedan od najmanjih švicarskih ledenjaka, a Van Tricht naveo je da se takav razvoj uklapa u ranija modeliranja za male alpske ledenjake.
Nestanak leda nije samo promjena planinskog pejzaža. Prema navedenoj procjeni istraživača sa Ca’ Foscari University of Venice, ledenjaci izvan velikih ledenih pokrova Grenlanda i Antarktika sadrže oko 150.000 kubnih kilometara leda, čije bi potpuno topljenje moglo podići nivo mora za više od 32 centimetra.
